Bosut
Ovo je glavno značenje pojma Bosut. Za druga značenja pogledajte Bosut (razdvojba).| Bosut | |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
| Položaj | |
| Države | Hrvatska, Srbija |
| Naselja | Vinkovci |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 186 km |
| Površina porječja | 3097 km2 |
| Plovna od – do | 40 km prije ušća, za manje brodove |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Spajanje vodotoka Bosut i Berave |
| • Nad. vis. | oko 90 m |
| • Koord. | 45°05′46″N 18°40′36″E / 45.09611°N 18.67667°E |
| Ušće | Bosut (Srbija) |
| • Koord. | 44°56'28,7"N, 19°22'14,5"E |
| Slijev | crnomorski |
| Ulijeva se u | ⤵ Sava ⤴ Dunav → Crno more |
| Pritoci | Berava, Biđ, Spačva |
Bosut je ravničarska rijeka koja teče kroz istočnu Hrvatsku i sjeverozapadnu Srbiju, u Slavoniji i Srijemu. Pritok je rijeke Save, ukupne duljine oko 186 km.
Korito počinje u blizini lijevoga nasipa Save između Županje i Štitara (45°05′46″N 18°40′36″E / 45.09611°N 18.67667°E),[1] kao sadašnji kanal Bosut, a u prošlosti tu je postojala veza sa Savom.[2][3] U kanalu sada nema značajnog toka pa prvu vodu, a po nekima i ime, rijeka Bosut dobiva 2400 metara dalje, od rijeke (Istočne) Berave (45°06′59″N 18°40′45″E / 45.11639°N 18.67917°E).[4] Moguće je da je Bosut bio rukavac Save koji se spojio s Beravom ili je tu postojao rimski kanal koji je od Save vodio do Berave.[4] Usko se korito širi u Cerni gdje u Bosut slijeva utječe rijeka Biđ (Bič).[4]
Za postanak i oblik Bosuta, Biđa i njihovih desnih pritoka najzaslužniji su visoki vodostaji Save i njezinih pritoka Bosne i Drine. Odljevni vodotok imena Bosut nastao je u posljednjem zavoju velikih meandara Save, a navale vode uzrokovale su da se tok protegne na sjever sve do Vinkovaca.[4] Do Vinkovaca širina mu naraste do oko 40 metara, a poslije njih dalje teče na jugoistok. Kod Lipovca se u nj ulijeva Spačva, potom ulazi u Spačvanski bazen sa značajnim kompleksom šuma hrasta lužnjaka.[5] U Srbiji se kod mjesta Bosuta ulijeva u Savu.
Tok Bosuta trom je jer teče kroz ravničarski kraj, što ga čini gotovo neprimijetnim u nekim dijelovima, osobito tijekom ljeta kad vodostaj može biti vrlo nizak.[4][6] Tomu svjedoči i izvor imena na turskome jeziku: boš za prazan ili pust i sut za vodu.[7][1] Da mu dno nije muljevito i ilovnato moglo bi ga prelaziti kolima.[4] Zbog takvoga toka rijeka ima specifičan ekosustav, bogat ribom[8] i močvarnim biljem te dubokom naslagom mulja od njihova truljenja.[6] Kod Vinkovaca voda se zadržava branom, a porječje je puno kanala za odvodnjavanje.[8]
Plinije Stariji (III. 148) spominje ga kao Basuntius, s postajom ad Basante; to ime izvode iz indoeuropskog korijena bhog- za potok.[9] Priča se da su stari Rimljani znali kazati kako u svom Carstvu imaju rijeku koja dopodne teče na jednu stranu, a popodne na drugu, a misli se na Bosut, koji ponekad tako mirno teče da se i malim vjetrom voda pokrene u jednom ili drugom smjeru.[nedostaje izvor]
Iako nije velik plovni put, Bosut je od povijesne važnosti za poljoprivredu i ribarstvo.[8] U prošlosti je bio ključan za navodnjavanje i opskrbu vodom okolnih naselja. Danas se koristi uglavnom za sportski ribolov (som, šaran, štuka), a područje uz rijeku privlači ljubitelje prirode zbog bogate flore i faune.[8]
Naselja kraj Bosuta jesu Gradište, Cerna, Andrijaševci, Rokovci, Vinkovci, Privlaka, Nijemci, Podgrađe, Apševci, Lipovac, Batrovci, Morović, Višnjićevo i Bosut.
-
Izletište Sopotac kod Nijemaca
-
Vinkovci
-
Vinkovci
-
Ušće Bosuta Srbiji
- ↑ a b Marušić, Josip. 2017. Stručni prikaz: Višenamjenski kanal Dunav-Sava. Preduvjet za poboljšanje vodnog režima Bosuta. Hrvatske vode. 25 (101)
- ↑ Slawonische Militärgrenze (1780) - First Military Survey. Arcanum Maps (engleski). Pristupljeno 25. rujna 2024.
- ↑ Croatia (1865–1869) - Second military survey of the Habsburg Empire. Arcanum Maps (engleski). Pristupljeno 25. rujna 2024.
- ↑ a b c d e f Orban-Kljajić i Kljajić 2003, str. 599.
- ↑ Bosutske šume – najveće lužnjačke šume u Evropi. Radio-televizija Vojvodine (srpski). Pristupljeno 26. rujna 2024.
- ↑ a b Đapo, Almin; Pribičević, Boško; Bulić, Emanuel. 2014. Hydrographic Survey of the River Bed Bosut with Subbottom Profiler to Determine the Thickness of Sedimentary Deposits (PDF). FIG Congress 2014: Engaging the Challenges - Enhancing the Relevance
- ↑ Dukić, Dušan. 1952. Naše reke. Izdavačko preduzeće Novo pokolenje. Beograd
- ↑ a b c d Bosut. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 25. rujna 2024.
- ↑ Mayer, Antun. 1. travnja 1935. Ime Mursa. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. 16 (1): 5–10. ISSN 0350-7165
- Orban-Kljajić, Mica; Kljajić, Josip. Studeni 2003. Statistic description of Brod Regimente in third decade of 19th century. Scrinia Slavonica. 3 (1)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bosut |