Prijeđi na sadržaj

Štitar

Koordinate: 45°06′N 18°38′E / 45.10°N 18.64°E / 45.10; 18.64
Izvor: Wikipedija
Štitar

grb
Država Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska

NačelnikStjepan Gašparović (HSS)[1]
Naselja1 općinsko naselje

Površina40,4 km2[2]
Površina središta40,4 km2
Koordinate45°06′N 18°38′E / 45.10°N 18.64°E / 45.10; 18.64

Stanovništvo (2021.)
Ukupno1552 [3]
– gustoća38 st./km2
Urbano1552
– gustoća38 st./km2

Odredišna pošta32270 Županja [4]
Stranicaopcina-stitar.hr

Zemljovid

Štitar na zemljovidu Hrvatske
Štitar
Štitar

Štitar na zemljovidu Hrvatske

Štitar je općina u Hrvatskoj.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Štitar pripada županjskoj Posavini. Smještena je između rijeke Save i auto-ceste Zagreb –Lipovac i u neposrednoj blizini grada Županje (udaljenost 5 km ).

Mjesto je tipično ravničarsko, ušorenog tipa. Izgrađeno je za vrijeme vojne krajine u drugoj polovini 18. stoljeća prema urbanističkim zamislima onodobnih vojnih vlasti.

Kroz mjesto prolazi županijska cesta koja osigurava dobru prometnu povezanost s lokalnim centrima kao i s ostalom Hrvatskom.

Selo leži na naplavnom području aluvijalnog porijekla s nadmorskom visinom od 82-85 metara. Katastarska općina Štitar sastoji se od 2000 hektara oranica, 250 hektara pašnajka i 1400 hektara šume hrasta lužnjaka. Zbog blizine Save, veliki dio hatara ugrožen je zbog visoke razine podzemnih voda.

Na sjeveru općina Štitar graniči s općinom Cerna, na istoku s općinom Gradište i općinom Županja, te na zapadu s općinom Babina Greda. Jug općine čini rijeka Sava, čiji je tok granica s BiH. Usred štitarskog hatara nalazi se šuma Rastovica koja izgleda poput nekoga otoka jer nema veze s ostalim šumama koje okružuju mjesto. Na sjeveru su rudine Ostrovska greda i Crna greda, Vrtlak, Stanić i Babin stan. Prema Gradištu je Stari i Novi gaj, a istočno od sela prema Županji su Sitno i Komarevo. Uz Savu su rudine Dvorište, Kadište i Vodeničke njive, Burum. Zapadno prema Babinoj Gredi su Teča, Blato, Zablaće, Rastevci, Lasci i Tovolj.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Štitar ima 2.608 stanovnika.

Općina/naselje Štitar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1620
1803
1669
1694
1717
1681
1483
1595
1842
2000
2315
2611
2416
2488
2608
2129
1552
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Načelnik Općine Štitar: Stjepan Gašparović (HSS)

Privremeni zamjenik općinskog načelnika: Branko Miličić (HSS)

Općinsko vijeće:

  1. Predsjednica Općinskog vijeća - Marina Pranjić (HDZ)
  2. Potpredsjednica Općinskog vijeća - Martina Mikinac (HSS),
  3. Potpredsjednik Općinskog vijeća - Stjepan Živković (Nezavisni)
  4. Zoran Dominković (HSS),
  5. Branko Miličić (HSS),
  6. Antun Živković (HSS),
  7. Josip Damjanović (HDZ),
  8. Marijan Dominković (Nezavisni),
  9. Mijo Kobašević (Nezavisni).

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Turska vladavina

Prema turskom poreznom popisu oko 1570. godine selo Štitar ( kariye-i Iştitar ) je imalo 9 kuća u kojima su domaćini bili : Anbruş - papuçar, Lovrenaç Bratit', Balind Radaşit', Ivaniş Yokit', Antol Beloşit', Ivo Matiyaş, Iştvan Birçit', Ferenaç Iştvan, Mitar - sokaç.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
  • Stanko Šarić - frontman, basprimaš i pjevač TS Najbolji hrvatski tamburaši (Bivši "Zlatni dukati")
  • Mirko Gašparović - basprimaš TS Najbolji hrvatski tamburaši
  • Mato Miličić (Pišta) - kontraš TS Najbolji hrvatski tamburaši
  • Mato Lukačević - basist TS Najbolji hrvatski tamburaši
  • Ivan Šarić Baća[5] - pjesnik i autor
  • sestra Marija (Ivanka) Kalenić - osnovateljica družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Argentini
  • Ivan Martinović - hrvatski pedagog, metodičar, učitelj i povjesničar školstva

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Stara crkva sv. Mateja u Štitaru. Slika:Isusa svlače.

Najpoznatija i najznačajnija građevina u Štitaru je crkva sv. Mateja, u selu ju zovu "stara crkva". Sagrađena je početkom 19. st. u neogotičkom i stilu, a crkvu je iznutra oslikao Pelerini. Kor crkve je restauriran 2003. godine. Oltari su od drveta i izrađeni su u radionici "Ferdinand Stuflesser". Vrlo posebne su postaje križnoga puta, te triptih (reljef) Kristovog rođenja. U sedamdesetim godinama 20. stoljeća se počela graditi nova crkva, jer je stara postala premala. Nova crkava je bila brzo sagrađena, no ništa se skoro nije radilo u 30 godina. Nova crkva počela se graditi u vrijeme župnika Antuna Drenjačevića, dio radova obavio je župnik Josip Kalmar a ostale radove dovršava župnik Mirko Rendulić. Nova crkva je također posvećena sv. Mateju te je u nju prenesen većinski crkveni inventar.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola "Ivan Martinović" (1. – 8. razred)

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • KUD Josip Kozarac

Šport

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Stjepan Gašparović je novi načelnik općine Štitar. Zupanjac.net. Pristupljeno 8. srpnja 2021.
  2. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  4. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  5. Ivan Šarić - Osobne web stranice. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 6. travnja 2015.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Štitar koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.