Prijeđi na sadržaj

RDS

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma RDS. Za druga značenja, v. RDS (razvrstavanje).
Prikaz zaslona radija bez RDS-a
Prikaz zaslona radija s RDS-om

RDS (engl. Radio Data System; dosl. radijski sistem podataka) je sistem prijenosa digitalnih podataka kroz UKV odašiljačku mrežu. Sistem šalje radio-prijemnicima informacije kao što su vrijeme, naziv radio postaje, program koji se emitira i slično. Ukoliko postaja u RDS-u emitira naziv, na prijamniku će se prikazivati naziv postaje (na nekima i frekvencija, prikazano na slikama desno). Postaje koje emitiraju prometne informacije će slanjem TA signala prekinuti trenutni rad radio prijamnika u korist informacija koje emitira postaja.

Historija sistema

[uredi | uredi kod]

RDS je nastao početkom 1970-ih godina, na temelju njemačkog ARI i švedskog MBS sistema za selektivno pozivanje osoba (radio paging). Njemačka radio postaja ARD je koristila analogni ARI sistem prijenosa UKV mrežom, a služio je prijenosu informacija o stanju u prometu. Sistem je bio orijentiran na informiranje o pojedinom odašiljaču, a ne i u cijeloj FM mreži. To je često značilo ručno traženje postaja koje emitiraju ARI signal. Osim ovoga nedostatka, drugi nedostatak je bio mali kapacitet prijenosa podataka.

Evropska radiodifuzna unija započinje s razvojem RDS-a 1974. i prve specifikacije objavljuje 1984. godine.[1] U SAD su 1992. objavljene specifikacije RDBS (Radio Data Broadcast System) koji je vrlo sličan RDS sistemu.[2]

Tehničke karakteristike

[uredi | uredi kod]
Sadržaj jednog UKV kanala, RDS se emitira na frekvenciji 57 kHz

Raspored sadržaja jednog UKV kanala može se vidjeti na slici. Kanal sadrži dva područja emitiranja audio signala i jedno područje za prijenos podataka te tri pod-nositelja:

  • Od 30 Hz do 15 kHz je područje mono audio signala.
  • Pilot-signal na 19 kHz, (nivo 8 – 10% od ukupne modulacije) na sredini između dva audio područja sa po 4 kHz razmaka, služi za obnavljanje potisnutog nositelja na 38 kHz.
  • Drugo područje su donji i gornji bočni opseg stereo audio signala (2×15 kHz, 23 – 53 kHz).
  • Između ta dva bočna opsega, na mjestu drugog harmonika (na 38 kHz) je pod-nositelj za stereo separaciju; on je potisnut (2%) i obnavlja se u dekoderu za dobijanje izvornog signala.
  • RDS podaci se šalju u donjem bočnom opsegu širine 4 kHz koji se nalazi između gornjeg opesga stero signala i trećeg harmonika koji je na 57 kHz. Treći harmonik je odabran da bi se smanjila interferencija i intermodulacija između signala. Brzina prijenosa podataka je samo 1187,5 bit/s i time pogodna samo za slanje teksta.
Prikaz zaslona radija s radio tekstom, prikazuje se pjesma koja trenutno svira

Informacije koje se šalju putem RDS signala:

  • AF (alternative frequencies)
traženje alternativne frekvencije ukoliko je postojeći signal preslab
  • CT (clock time)
vrijeme i datum
  • EON (enhanced other networks)
praćenje informacija drugih radio mreža, najčešće korišten kod prometnih informacija
  • PI (programme identification)
identifikacija programa na osnovu koda koji je jedinstven za svaku radio postaju
  • PS (programme service)
naziv programa, 8 alfanumeričkih znakova koji se pojavljuju na zaslonu prijamnika
  • PTY (programme type)
vrsta programa koji se emitira
  • REG (regional)
oznaka regionalnog programa
  • RT (radio text)
radio tekst, koristi se za kratki opis emisije koja se emitira, najavu vijesti i slično
  • TA (traffic announcement)
informacija u trenutnom emitiranju prometnih informacija
  • TP (traffic programme)
identifikacija programa s prometnim informacijama
  • TMC (traffic message channel)
prijenos prometnih poruka

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. RDS is now 25 – the complete history, 2009., pristupljeno 30. 9. 2013.
  2. United States RBDS Standard Arhivirano 2016-10-20 na Wayback Machine-u, 2011., pristupljeno 30. 9. 2013.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]