Sejšelski kreolski
| Sejšelski kreolski | |
|---|---|
| Kreol, Seselwa | |
| Države | Sejšeli |
| Broj govornika | 72.700[1] |
| Jezična porodica | Kreolski jezik
|
| Jezični kodovi | |
| ISO 639-1 | – |
| ISO 639-3 | crs |
Sejšelski kreolski (ISO 639-3: crs; seselwa kreolski, Creole, Ilois, Seychellois Creole, također i Kreol) je lingua franca Sejšela. On dijeli status službenog jezika sa engleskim i francuskim jezikom na ovim otocima. Jezik je nastao iz francuskog jezika.
Od stjecanja nezavisnosti 1976. godine, vlada Sejšela je nastojala razviti kreolski kao zaseban jezik. U tu svrhu, osnovan je Institut za kreolski jezik Lenstiti Kreol (l'Institut créole).
Pravila pisanja u kreolskom su znatno jednostavnija u odnosu na francuski jezik, kao što se može vidjeti iz primjera:
- hrvatski: Moramo raditi zajedno da bi izgradili budućnost.
- kreolski: Nou tou bezwen travay ansamn pou kree nou lavenir.
- francuski: Nous tous avons besoin de travailler ensemble à créer notre avenir.
U kreolskom, član (u francuskom le, la i les) je spojen sa riječju, na primjer lavenir (francusko avenir). Prisvajanje se izražava zamjenicom, tako da je „naša budućnost“ nou lavenir, ili bukvalno „mi budućnost“.
"Oče naš" na sejšelskom kreolskom :
Ou, nou papa ki dan lesyel,
Fer ou ganny rekonnet konman Bondye.
Ki ou renny i arive.
Ki ou lavolonte i ganny realize
Lo later parey i ete dan lesyel
Donn nou sak zour nou dipen ki nou bezwen.
Pardonn nou pour bann lofans
Ki noun fer anver ou,
Parey nou pardonn sa ki n ofans nou.
Pa les tantasyon domin nou,
Me tir nou dan lemal.