Nacionalni park Krka
Koordinate: 43.802° SG Š, 15.973° IGD
| Nacionalni park Krka | |
|---|---|
IUCN kategorija II (nacionalni park) | |
 | |
| Lokacija | Šibensko-kninska županija,  Hrvatska |
| Najbliži grad | Šibenik |
| Koordinate | 43°48′12″N 15°58′18″E / 43.80333°N 15.97167°E |
| Površina | 109 km² (42 mi² ) |
| Osnivanje | 1985. i 1997. god.[1] |
| Upravitelj | Javna ustanov "NP Krka" u Šibeniku[2] |
Krka je jedan od nacionalnih parkova u Hrvatskoj.
Park je dobio ime po reci Krka koja je deo parka. Nacionalni park se nalazi u centralnoj Dalmaciji, u Šibensko-kninskoj županiji, nizvodno od Miljevaca i samo par kilometara severoistočno od grada Šibenika. S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova po kojima je Krka prepoznatljiva i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i kraški fenomen.
Krka je postala nacionalni park 1985. godine odlukom Sabora SR Hrvatske i sedmi je po redu nacionalni park u Hrvatskoj. Sabor Republike Hrvatske Zakonom o izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka “Krka”, 1997. godine revidirao je granice Parka. Južna granica Parka pomaknuta je uzvodno do Skradinskog mosta, a sjeverna gotovo do Knina. Granica Nacionalnog parka "Krka" proteže se 50 km uz gornji i srednji tok rijeke Krke (dva kilometra nizvodno od Knina pa do Skradina) i donji tok Čikole (obuhvaćajući ušće i 3,5 km kanjona rijeke), na prostoru gradova Knina, Drniša, Skradina i Šibenika i općina Ervenika, Kistanja i Promine.
Poznat je po ogromnom broju jezera i vodopada. U parku se nalazi pravoslavni Manastir Krka osnovan 1345. Osnovala ga je sestra cara Dušana. Manastir je bio najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavlja u Dalmaciji.
Životinjski svijet Nacionalnog parka "Krka" vrlo je bogat i raznolik, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim vrstama, što rijeku Krku svrstava među najvrednije prirodne cjeline u Hrvatskoj i Evropi. U parku se nalaze slijedeći endemi (podzemni): stigobiontni puž, troglobiontni lažištipavac, troglofilni jednakonožni rak, marifugija, čovječja ribica, dalmatinski špiljski konjic. Deset vrsta riba endemi su jadranskog slijeva: zlousta, glavatica, sval, drlja, svjetlica, oštrulj, mren, ilirski klen, visovački glavočić i dalmatinska gaovica.
Na popisu ugroženih vrsta u evropskim razmjerima nalaze se četiri koje se nalaze u NP "Krka": veliki potkovnjak, vuk, vidra i divlja mačka.
- ↑ „Zaštićena područja u Hrvatskoj”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 10.10. 2021.
- ↑ „Nacionalni park Krka”. www.np-krka.hr. Arhivirano iz originala na datum 2016-02-07. Pristupljeno 10.10. 2021.
