Prijeđi na sadržaj

Legnica

Izvor: Wikipedija
Legnica
Koordinate: 51°12′N 16°9′E / 51.200°N 16.150°E / 51.200; 16.150
Država  Poljska
Vojvodstvo Donjošlesko
Povjat Legnica
Vlast
 - gradonačelnik Tadeusz Krzakowski
Površina
 - Ukupna 56.3 km²[1]
Visina 113[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 99,350[1]
 - Gustoća 1,765 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 59-220[1]
Karta
Legnica na mapi Poljske
Legnica
Legnica
Pozicija Legnice u Poljskoj

Legnica (njemački: Liegnitz, latinski: Lignitium) je grad od 99,350 stanovnika[1] na zapadu Poljske u Donjošleskom vojvodstvu.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Legnica leži na ušću Czarne Wode u Kaczawu (pritoka Odre)[2] udaljena sedamdesetak km sjeverozapadno od Wrocława.

Centar grada

Historija

[uredi | uredi kod]

Legnica je nikla kao utvrda u 12. vijeku, - 1248. postala je prijestolnica istoimenog vojvodstva.[3] Status grada dobila je 1252. i ubrzo postala važno trgovište, na bazi manufakturne proizvodnje tkanina.[3]

Legnicom su 500 godina vladali Pjastovići, a nakon tog je ona kao i cijela Šlezija bila pod vlašću čeških, habsburških, pruskih i njemačkih vladara.[2] Tokom Tridesetogodišnjeg rata za njenu utvrdu su vođene krvave bitke.[2]

Kod Legnice su se odigrale velike bitke u kojima se odlučivala sudbina Evrope.

Prva - 1241. u kojoj su Mongoli porazili poljsku vojsku pod vodstvom Henrika II[3], i otišli dalje na zapad. Druga - 1760. za Sedmogodišnjeg rata kad je pruska vojska Fridrika II pobijedila austrijsku, i treća - 1813. u kojoj su rusko-pruske koalicijske snage pod zapovjedništvom maršala Blüchera porazile napoleonovu vojsku.[2]

Teško je razorena za Drugog svjetskog rata.[3] Nakon rata od 1945. do 1993. Legnica je postala velik garnizon Crvene armije, a nakon raspada SSSR-a, Oružanih snaga Ruske Federacije. Zbog tog su je zvali - Mala Moskva. U Legnici su se donosile strateške odluke u vezi sa sigurnošću Evrope i svijeta. Iz tog garnizona su sovjetske trupe u augustu 1968. marširale na Čehoslovačku.[2]

Od 1992. Legnica je sjedište vlastite biskupije.[3]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Od arhitektonskih spomenika Legnica ima srednjovjekovni pjastovski zamak, katedralu sv. Marije, par baroknih crkvi i monumentalni kompleks Viteške akademije.[2]

Grad ima muzej bakra, umjetničku galeriju, teatar, kulturni centar i veliku javnu biblioteku.

Privreda

[uredi | uredi kod]

Današnja Legnica je grad tekstilne, prehrambene industrije i velike metalurške kompanije KGHM Polska Miedź, velikog proizvođača bakra i srebra.

Od davnina je poznata po premetima od mesinga koje izrađuju lokalne zanatlije.[3]

Pobratimski gradovi

[uredi | uredi kod]

Legnica ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[2]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Dolnośląskie (engleski). City population. Pristupljeno 26.01. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 „O Legnicy” (poljski). Urząd Miasta Legnica. Pristupljeno 26.01. 2021. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 „Legnica” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 26.01. 2021. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]