Prijeđi na sadržaj

Bibi Andersson

Izvor: Wikipedija
Bibi Andersson
glumica
Bibi Andersson, 21. decembra 1957
Biografske informacije
Rođenje(1935-11-11)11. 11. 1935.
Stockholm, Švedska
Smrt14. 4. 2019. (dob: 83)
Stockholm, Švedska
SupružnikKjell Grede(v. 1960 —  r. 1973)
Per Ahlmark(v. 1979 —  r. 1981)
Gabriel Mora Baeza(v. 2004 —  s. 2019)
DjecaJenny Matilde Grede
Profesionalne informacije
Zanimanjeglumica
Opus
Djelatni period1951–2009

Bibi Anderson (šve. Bibi Andersson; Stokholm, 11. novembar 1935. – 14. april 2019.) bila je švedska glumica.

Rane Godine

[uredi | uredi kod]

Bibi Anderson je rođena kao Berit Elizabet Anderson u Stokholmu kao ćerka Karin, socijalnog radnika, i Josefa Andersona, preduzetnika.[1][2][3] Studirala je glumu u Terserus dramskoj školi i u Kraljevskom dramskom pozorištu u Stokholmu.

Posle završene škole, pristala je da se pridruži Kraljevskom dramskom pozorištu, u kojem je glumila 30 godina. Njena prva saradnja sa Ingmarom Bergmanom bila je 1951, kada je učestvovala u produkciji reklame za deterdžent “Bris”. Tokom pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina glumila je u više od deset Bergmanovih filmova, uključujući Sedmi pečat, Divlje jagode, Ivica života, Mađioničar, Strast, Dodir i Persona.

Kasnija karijera

[uredi | uredi kod]

1963. godine na 13. Berlinskom filmskom festivalu, Andersononova je dobila Srebrnog medveda za najbolju glumicu za njenu ulogu u Šemanovom filmu Ljubavnica.[4]

Njena uloga medicinske sestre Alme u filmu iz 1966. Persona dovela je do povećanja ponude za filmske uloge, i iste godine glumila je u filmu Dvoboj u Diablu zajedno sa Džejmsom Garnerom i Sidnijem Poatjeom. Za ulogu u Personi dobila je Zlatnu bubu za najbolju glumicu.[5] Nakon toga usledila je dalja saradnja sa Bergmanom kao i saradnja sa Džonom Hjustonom (Kremaljsko pismo) i Robertom Altmanom (Kvintet). Svoj prvi nastup u američkom pozorištu ostvarila je 1973. godine u Remarkovoj predstavi Pun krug.

1990. godine radila je kao direktorka pozorišta u Stokholmu. Krajem osamdesetih i početkom devedesetih radila je uglavnom na televiziji i u pozorištu. Bila je nadzornik humanitarnog projekta Put za Sarajevo.[6]

Privatni život

[uredi | uredi kod]

1996. godine objavila je autobiografsku knjigu Treptaj oka. Bila je udata za režisera Šela Grede od 1960. do 1973. sa kojim ima ćerku Jeni, i, drugi put, sa političarem i piscem Perom Almarkom. Od 2004. udata je za Gabrijela Baeza. 2009. godine doživela ja težak moždani udar i od kada je hospitalizovana, nije mogla govoriti.[7]

Bibi Andersson je 14. aprila 2019. umrla od komplikacija moždanog udara.

Filmografija

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Segrave, Kerry; Martin, Linda (July 1990). The continental actress: European film stars of the postwar era--biographies, criticism, filmographies, bibliographies. McFarland. str. 274. ISBN 978-0-89950-510-7. 
  2. Wilson, H.W. (2001-12). Current biography yearbook. H.W. Wilson Company. str. 13. ISBN 0-8242-0997-4. 
  3. „Bibi Anderson, filmske reference”. Filmreference.com. 11. 11. 1935.. Pristupljeno 3. 8. 2010. 
  4. „Berlinski filmski festival: dobitnici nagrada”. berlinale.de. Arhivirano iz originala na datum 2019-08-30. Pristupljeno 13. 2. 2010. 
  5. „Persona”. Švedski filmski institut. 1. 3. 2014.. 
  6. http://ingmarbergman.se/en/collaborators/bibi-andersson
  7. http://www.expressen.se/nyheter/nu-kampar-bibi-for-att-prata-igen/

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]