Prijeđi na sadržaj

Sezonski afektivni poremećaj

Ovo je članak tjedna  – 31. tjedan 2024. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Klasifikacija i vanjske poveznice
MeSH D016574 Uredi na Wikipodatcima

Sezonski afektivni poremećaj (eng. seasonal affective disorder) poremećaj je raspoloženja.[1] Najčešće ga obilježava pojava depresivnih simptoma u hladnijemu dijelu godine, obično od kraja rujna pa sve do početka, a ponekada i kasnog, proljeća.[2] Kod nekih se ljudi simptomi umjesto zimi mogu javiti ljeti.

Terapija svjetlom učinkovita je metoda liječenja poremećaja cirkadijanog ritma.
Terapija svjetlom učinkovita je metoda liječenja poremećaja cirkadijanog ritma.

Poremećaj je prvi opisao američki psihijatar Norman Rosenthal 1984. godine.[3] Službeni naziv kojim se koristi Dijagnostički i statistički priručnik (V. izdanje) jest depresija sa sezonskim uzorkom, a neformalno se rabi i izraz sezonska depresija.

Simptomi

[uredi | uredi kôd]

Kod ovoga poremećaja često se javlja hipersomnija, manjak energije, prejedanje (hiperfagija), a s prijelaza iz ljeta u jesen, može se javiti povišena anksioznost.[4] Ovi simptomi česti su i za tzv. atipičnu depresiju, a ponekad se može zamijeniti za bipolarni poremećaj.

U četvrtome i petom izdanju američkoga DSM-a, ovaj se poremećaj više ne priznaje kao zasebni poremećaj raspoloženja, već kao dio velikoga depresivnog poremećaja („sa sezonskim uzorkom”).

Javlja se u različitim postotcima u različitim dijelovima Zemlje. Utvrđeno je da je u hladnijim krajevima poremećaj znatno učestaliji.[5]

Uzrok

[uredi | uredi kôd]

Pretpostavlja se da je uzrok spoj genetike i vanjskih čimbenika. Biološka teorija zasniva se na hipotezi da osobe s ovim poremećajem imaju oštećen prijelaz serotonina u N-acetilserotonin (normelatonin). Također, smatra se da osobe koje pate od ovog stanja imaju poremećen melatonergički sustav u mozgu, odnosno melatonin, čija je proizvodnja prirodno manja u prisutnosti svjetla, proizvodi se u prevelikoj mjeri pa manjak svjetlosti za hladnijega dijela godine neizravno uzrokuje simptome.[6] Poremećaj je povezan s neurotransmiterima noradrenalinom, dopaminom i glutamatom.[7]

Poznato je da smetnje i promjene cirkadijanog ritma dovode do veće podložnosti depresiji.[8][9]

Drži se da su „neurotične” osobine ličnosti povezane s ovim poremećajem i da se javljaju češće kod osoba sa sezonskim afektivnim poremećajem nego u općoj populaciji.[10]

Liječenje

[uredi | uredi kôd]

Terapija svjetlom

[uredi | uredi kôd]

Liječenje se obično provodi kao kombinacija terapije svjetlom[11] i lijekova. Istraživanja pokazuju da je terapija svjetlom učinovita, no dokazi za njenu uporabu su ograničeni.[12]

Lijekovi i suplementi

[uredi | uredi kôd]

Jedini lijek službeno odobren za liječenje sezonske depresije je antidepresiv bupropion koji djeluje kao inhibitor ponovne pohrane noradrenalina (te u manjoj mjeri dopamina).

Od ostalih lijekova, najučinkovitijim su se pokazali aktivirajući antidepresivi kao što su fluoksetin i moklobemid[13] te vortioksetin,[14] tianeptin,[15] psihostimulansi i eugeroici, u prvome redu modafinil.[16] Agomelatin ima potencijal uskladiti cirkadijani ritam oboljelih te ublažiti povezanu anhedoniju.[17][18][19] Suplementi vitamina D također mogu biti učinkoviti.[20] Postoje dokazi da suplementi omega 3 masnih kiselina[21] smanjuju simptome depresije.

Ostali modaliteti

[uredi | uredi kôd]

Preporuča se odlaziti na spavanje i buditi se u otprilike isto vrijeme svaki dan, a u dogovoru s liječnikom moguće je uvesti i dodatke prehrani koji mogu pomoći u regulaciji spavanja.[22] Također, redovita tjelesna aktivnost može ublažiti depresivne simptome i anhedoniju.[23][24]

Trenutačno se procjenjuje istraživanje o korištenju dodatka melatonina u osoba oboljelih od sezonskog afektivnog poremećaja.[25]

U odraslih je umjerena konzumacija kofeina povezana s manjim stupnjem depresivnosti[26] te kofein posjeduje antidepresivna svojstva u modelu kroničnoga stresa.[27] Tome je tako jer osim učinka na adenozin, kofein stimulira dopaminergičke neurone.[28] Također, djeluje i kao inhibitor acetilkolinesteraze, odnosno sprječava kemijski raspad acetilkolina, neuroprijenosnika koji je odgovoran za sposobnost koncentracije, učenja i pamćenja, što može objasniti neka antidepresivna svojstva kofeina.[29] No, prekomjerna konzumacija kofeina može dovesti do disregulacije dopaminergičkog i GABA-ergičkog sustava što može dovesti do pogoršanja anksioznosti i depresije.[30]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Sezonski afektivni poremećaj (CROSBI ID 177202)
  2. Winter Depression Research Clinic
  3. Madžarević, Predrag. 9. listopada 2019. Kad zasvira jesenski blues u duši: Kako se nositi sa simptomima depresije. ADIVA
  4. Sezonski afektivni poremećaj – sezonsku depresiju pobijedite u 7 koraka. Ordinacija.hr. 10. studenoga 2016.
  5. What happens when there is no sunlight?
  6. Milinković, Nataša. 7. prosinca 2022. Sezonski afektivni poremećaj: zimska depresija
  7. Seasonal Affective Disorder
  8. The relationship between depression, daytime napping, daytime dysfunction, and snoring in 0.5 million Chinese populations: exploring the effects of socio-economic status and age
  9. A Daytime Nap May Contribute to Altered Emotional Processing in Depression
  10. Personality and seasonal affective disorder: results from the CAN-SAD
  11. Oblici depresije. PLIVAzdravlje
  12. [ https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26558494/ Light therapy for preventing seasonal affective disorder]
  13. |Moclobemide and fluoxetine in treatment of seasonal affective disorder
  14. Second‐generation antidepressants for preventing seasonal affective disorder in adults
  15. Tianeptine: a review of its use in depressive disorders
  16. Modafinil treatment in patients with seasonal affective disorder/winter depression: an open-label pilot study
  17. Agomelatine in the treatment of seasonal affective disorder
  18. Agomelatine beyond Borders: Current Evidences of Its Efficacy in Disorders Other than Major Depression
  19. Anhedonia and Depressive Disorders
  20. Treatment – Seasonal affective disorder (SAD)
  21. Omega-3 fatty acids for mood disorders
  22. Zimski blues ili nešto više – što je sezonski afektivni poremećaj?
  23. Emerging Treatments of Anhedonia in Patients with Major Depressive Disorder
  24. Antidepressant Drugs and Physical Activity: A Possible Synergism in the Treatment of Major Depression?
  25. Melatonin
  26. Caffeine is negatively associated with depression in patients aged 20 and older
  27. Chronic caffeine treatment enhances the resilience to social defeat stress in mice
  28. What doctors wish patients knew about the impact of caffeine
  29. Caffeine Inhibits Acetylcholinesterase, But Not Butyrylcholinesterase
  30. What effect does caffeine have on depression?
    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!