Janjevo
Janjevo | |
---|---|
Јањево / Janjeva | |
Panorama Janjeva i pogled na crkvu sv. Nikole | |
Država | Kosovo |
Okrug | Prištinski okrug |
Vlast | |
Površina | |
• Ukupna | km² |
Visina | 609 m |
Koordinate | 42°34′N 21°15′E / 42.567°N 21.250°E |
Stanovništvo (2011.) | |
• Entitet | 3300 (stanovnik/km²) |
Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) |
• Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) |
Pozivni broj | +381 38 |
Janjevo (alb. Janjeva ili Janjevë, srp. Jањево) mjesto je na Kosovu koje pripada veleopćini Lipljan.
Janjevo se nalazi 12 km jugoistočno od glavnog grada Prištine, a leži na padinama Androvačke planine.
Naziv mjesta prvi put pismeno je zabilježen 1303. od strane Benedikta XII., u kojem piše da je Janjevo sjedište katoličke plovanije Svetog Nikole. Brzi gospodarski razvoj bio je uvjetovan nastankom rudnika srebra i olova, koji su radili do 16. stoljeća. Povoljan geografski položaj bio je važan da postane trgovačko središte. Godine 1455. Janjevo je došlo pod osmansku vlast. Potkraj srednjega vijeka postalo je jaka kolonija dubrovačkih i kotorskih trgovaca, pa su otad Hrvati većinsko stanovništvo. U 20. stoljeću razvila se metaloprerađivačka industrija, uz obrt i trgovinu. Raspad Jugoslavije i ratna zbivanja na Kosovu natjerali su većinu stanovnika na izbjeglištvo.[1]
Prema procjenama iz 2011. Janjevo je imalo oko 3500 stanovnika, od čega etničku većinu imaju s 80% Albanci, a puno manje je Srba, Hrvata i Roma. Broj janjevskih Hrvata je u stalnom opadanju. Iako su Hrvati stoljećima, do 1990-ih godina činili većinu (npr. 1981. u Janjevu je živjelo 3534 Hrvata od ukupno 5086 stanovnika), danas ih je oko 270.[2]
Prema popisu stanovništva 1991. godine 59,6% stanovništva Janjeva činili su Hrvati.[3]
- Nikola Gečević – Koce. Skladatelj član Rock sastava "Regata" Autor glazbe popularne pjesme "Andrea"
- Nikola Čolak, hrv. povjesničar
- Josip Glasnović, hrv. športski strijelac, olimpijski pobjednik u trapu
- mr. sc. Zvonimir Ancić, glasnogovornik HBK
- Đorđija Palić, hrv. pjevačica[5]
- Kornelija Palić, hrv. pjevačica[5]
- Stjepan Konstantin Gečević (1874. – 1929.), kosovski albanski katolički svećenik, franjevac, pisac, prevoditelj, folklorist i arheolog, proučavatelj Zakonika Leke Dukagjinija[6]
- Željko Glasnović, hrvatski general porijeklom iz Janjeva
- Marija Glasnović, prva učiteljica na Kosovu
- Serafin Kodić Glasnović, blaženik Katoličke Crkve, mučenik
- Fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta Tabor
- Marijan Brkić, skladatelj, aranžer, producent i gitarist, poznat po svom djelovanju u sastavima Prljavo kazalište i Parni valjak
- Mario Petreković hrvatski radijski i TV voditelj, komičar i glumac.
- Lovro Dokić, hrvatski paraolimpijski reprezentativac u skijanju
- Matija Mazarek (Masarek, Matija Mazrreku, Mattaeus Massarech; (1726. – 1808.) nadbiskup u Skopju.
- Zef Gashi, kosovsko-albanski salezijanac, svećenik, barski nadbiskup i primas Srbije.
- Ambrozije Matušić SDB, janjevsko-hrvatski salezijanac, svećenik, dva mandata bio provincijal Hrvatske salezijanske provincije, koja se prostire po Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.
- Ernest Mazarekić, umjetnik, fotograf
- Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski
- Nikola Čolak, Ive Mažuran: Janjevo sedam stoljeća postojnosti Hrvata na Kosovu, 2000., ISBN 9539839009[7]
- ↑ Janjevo. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 1. srpnja 2024.
- ↑ http://www.garthhaley.com/Pages/Minority%20Janjevo.html[neaktivna poveznica]
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2010. Pristupljeno 10. srpnja 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. studenoga 2011. Pristupljeno 13. ožujka 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ a b Carević, Ivana. 24. veljače 2014. Elizabeta je pjevala prije nego što je naučila govoriti, a Mihaela je propjevala na njemačkom. Večernji list. Pristupljeno 7. prosinca 2016.
- ↑ Kanon Leke Dukađinija, sakupio i kodificirao Sthjefen Konstantin Gjeqovi, gl. ur. Vladimir Štokalo, ur. Petar Požar, prijevod, predgovor i objašnjenja Halit Trnavci, Stvarnost, Zagreb, 1986., str. 7-8 u Predgovoru
- ↑ http://openlibrary.org/books/OL18979072M/Janjevo