Prijeđi na sadržaj

Fridrik II. Veliki

Izvor: Wikipedija
Fridrik II. Hohenzollern
Markgrof Brandenburga i Pruski kralj
Pruski kralj i markgrof Brandenburga
Vladavina 31. ožujka 1740. - 17. kolovoza 1786.
Prethodnik Fridrik Vilim I.
Nasljednik Fridrik Vilim II.
Supruga Elisabeth Christine von Braunschweig-Bevern
Dinastija Hohenzollern
Otac Fridrik Vilim I.
Majka Sophie Dorothea von Hannover
Rođenje 24. siječnja 1712., Berlin, Njemačka
Smrt 17. kolovoza 1786., Potsdam, Njemačka
Pokop Garnisonenkirche, Potsdam

Fridrik II. Veliki (Berlin, 24. siječnja 1712.Potsdam, 17. kolovoza 1786.), pruski kralj (1740. – 1786.) iz vladarske kuće Hohenzollern. Sin je Fridrika Vilima I. kojeg je naslijedio 1740. godine.[1] Bio je vladar prosvijećenog apsolutizma, veliki osvajač i reformator pruske države.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

U mladosti se često sukobljavao s ocem, no poslije stječe njegovo povjerenje i naklonost.[1]

Sudjelovao je u Ratu za austrijsku baštinu, za kojeg je u dva rata Austriji oduzeo Šlesku. Zatim je ojačao vojne snage i uključio se 1756. u Sedmogodišnji rat u savezu s Velikom Britanijom.[1] Premda je ratovao s moćnim suparnicima; Austrijom, Francuskom i Rusijom, iskazao se kao sposoban vojskovođa i ratni strateg te je zajedno sa suparnicima sudjelovao u prvoj diobi Poljske i stekao Istočno Pomorje bez Gdanjska i Toruna.

Poslije rata radio je na gospodarskom oporavku zemlje, ali je velikim porezima izazvao nezadovoljstvo u narodu. U duhu prosvijećenog apsolutizma, proveo je reforme u zakonodavstvu i sudstvu te je ukinuo mučenje.[1] Za njegove vladavine grade se kanali, ceste te otvaraju obvezne škole za mušku djecu.

Pokrovitelj umjetnosti

[uredi | uredi kôd]

Na svom je dvoru okupljao književnike, a i sam se bavio pjesništvom. Napisao je raspravu protiv Machiavellija Antimachiavell, te niz političkih, povijesnih i književnih djela.[1]

Dopisivao se s Voltaireom, ali se kasnije razilazi s njegovim filozofsko-političkim stavovima.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VII, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-07-4