2024.
◄ | 20. stoljeće | 21. stoljeće | 22. stoljeće | ►
◄ | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | 2030-ih | 2040-ih | 2050-ih | ►
◄◄ | ◄ | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | 2025. | 2026. | 2027. | ► | ►►
Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet
2024. (rim. MMXXIV), dvadeset i treća je godina 21. stoljeća i prijestupna po gregorijanskome kalendaru.
Vlada Republike Hrvatske proglasila ju je Godinom Marka Marulića.[1] Papa Franjo proglasio ju je Godinom molitve.[2]
- 12. siječnja – SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo napali su hutiste iz Jemena, koji napadaju trgovačke brodove u blizini jemenske obale u Crvenom moru, kao znak solidarnosti s Palestincima.
- 26. siječnja – Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskom jeziku.
- 28. siječnja – dvojica pripadnika Islamske države otvorili paljbu u katoličkoj crkvi Santa Maria Draperis u Istanbulu, ubivši jednu osobu.[3]
- 17. veljače – Hrvatska vaterpolska reprezentacija osvojila Svjetsko prvenstvo u Dohi.
- 25. veljače – najmanje petnaestero katolika ubijeno u napadu islamista na katoličku crkvu u selu Essakane na sjeverozapadu Burkine Faso.[4]
- 26. veljače – vojnici Izraelskih obrambenih snaga pucaju na civile u Gazi, ubivši više od stotinu ljudi, čime palestinski gubitci u ratu premašuju 30 000 poginulih.[5]
- 7. ožujka – Švedska primljena u NATO pakt.
- 14. ožujka – raspušten 10. saziv Hrvatskog sabora.
- 31. ožujka – Bugarska i Rumunjska ušle u Schengenski prostor.
- 3. travnja – snažan potres jačine 7.5 pogodio istočnu obalu Tajvana u kojem je ozlijeđeno 1100 ljudi, a poginulo 18.[6]
- 8. travnja – Dikasterij za nauk vjere objavio proglas Dignitas Humana o ljudskom dostojanstvu.[7]
- 16. i 17. travnja – održani Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor.
- 17. travnja – Dekretom Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata crkva Uznesenja BDM u Sinju proglašena manjom bazilikom.[8]
- 4. svibnja
- Luka Modrić postao najstarijim i najtrofejnijim igračem Real Madrida, prestigavši tako Ferenca Puskása.[9][10]
- deset tisuća mladih iz Hrvatske i iseljeništva sudjelovalo na XII. Susretu Hrvatske katoličke mladeži u Gospiću.[11]
- 11. svibnja – Marko Purišić osvojio drugo mjesto na 68. Eurosongu, što je najbolji rezultat Hrvatske na tom natjecanju.
- 25. i 26. svibnja – na Olimpijskom stadionu i Trgu sv. Petra u Rimu održan prvi Svjetski dan djece s papom Franjom.[12]
- 30. svibnja – bivši predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump proglašen je krivim po 34 točke na suđenju, čineći to prvim putem da je američki predsjednik proglašen krivim za zločin.[13]
- 6. do 9. lipnja – održani Izbori za Europski parlament
- 19. lipnja – više od tisuću hodočasnika preminulo je tijekom godišnjeg obreda hadža u Meki zbog visokih temperatura.[14]
- 24. lipnja – hrvatski nogometni reprezentativac Luka Modrić pogotkom za vodstvo u utakmici protiv Italije (1:1) postao najstarijim strijelcem Europskih nogometnih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.
- 1. srpnja - Republika Latvija legalizirala istospolna partnerstva.[15]
- 11. srpnja – zapaljen toranj rouenske katedrale.[16]
- 13. srpnja – na predizbornom skupu u Pennsylvaniji pokušan atentat na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je lakše ozlijeđen, a 20-godišnji napadač Thomas Matthew Crooks je ubijen.[17]
- 18. srpnja – Južna Koreja imenovala bivšeg sjevernokorejskog diplomata Taea Yonga-hoa na mjesto zamjenika ministra, što je najviša dužnost u vladi na koju je do tada postavljen sjevernokorejski prebjeg.[18]
- 24. srpnja – njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova zabranilo rad Islamskoga centra Hamburg i njegovih džamija u Frankfurtu, Münchenu i Berlinu zbog promicanja radikalnog islamizma.[19]
- 26. srpnja – ceremonija otvaranja 33. Ljetnih olimpijskih igara u Parizu.[20]
- 31. srpnja – Ismail Haniyeh, politički vođa Hamasa, ubijen je u svojoj rezidenciji u Teheranu.[21]
- 9. kolovoza – Nikaragva protjerala sedmoricu katoličkih svećenika u Rim.[22]
- 14. kolovoza – Svjetska zdravstvena organizacija proglašava širenje majmunskih boginja izvanrednim zdravstvenim stanjem od međunarodnog značaja drugi put u dvije godine, nakon širenja virusa u afričkim zemljama.[23]
- 24. kolovoza – U terorističku napadu na festivalu u Solingenu Sirijac ubio troje, a ranio osmero ljudi. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država.[24]
- 2. do 13. rujna – 45., ujedno i najdulji apostolski pohod pape Franje u Indoneziju, Papuu Novu Gvineju, Istočni Timor i Singapur.[25]
- 27. listopada – Oko 1,1 milijuna kršćana okupilo se u Seoulu na molitvenom skupu protiv ozakonjenja istospolnih partnerstva.[26]
- 29. listopada – Poplave u Španjolskoj s preko 217 žrtava i golemom štetom.[27]
- 9. studenoga – Desetci tisuća prosvjednika okupili se u Valenciji protiv španjolske Vlade nakon razornih poplava.[28]
Značajniji športski događaji:
- 14. lipnja do 14. srpnja: Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj
- 26. srpnja do 11. kolovoza: Olimpijske igre u Parizu
- 28. kolovoza do 8. rujna: Paraolimpijske igre u Parizu
- 1. siječnja
- Mario Boljat, hrvatski nogometaš (* 1951.)
- Niklaus Wirth, švicarski računalni znanstvenik (* 1934.)
- Srboljub Živanović, srpski antropolog i forenzičar (* 1933.)
- 4. siječnja
- Ayla Algan, turska glumica i pjevačica (* 1937.)
- Glynis Johns, britanska glumica (* 1923.)
- Christian Oliver, njemački glumac (* 1972.)
- 5. siječnja – Mário Zagallo, brazilski nogometaš (* 1931.)
- 7. siječnja
- Franz Beckenbauer, njemački trener i nogometaš (* 1945.)
- Alberto Colombo, talijanski vozač automobilističkih utrka (* 1946.)
- 8. siječnja – Željko Poljak, hrvatski liječnik i publicist (* 1926.)
- 11. siječnja – Branko Smiljanić, hrvatski glumac (* 1956.)
- 12. siječnja – Gennadij Pavlovič Jakovljev, ruski botaničar (* 1938.)
- 13. siječnja – Joyce Randolph, američka glumica (* 1924.)
- 16. siječnja – Milan Nenadić, hrvatski hrvač i trener (* 1943.)
- 17. siječnja – Bennie Muller, nizozemski nogometaš (* 1938.)
- 19. siječnja – Željko Borovčić Kurir, hrvatski nogometaš i nogometni sudac (* 1931.)
- 20. siječnja – Norman Jewison, kanadski filmski redatelj, producent i glumac (* 1926.)
- 22. siječnja
- Arno Allan Penzias, američki astrofizičar (* 1933.)
- Gigi Riva, talijanski nogometaš (* 1944.)
- Gary Graham, američki glumac (* 1950.)
- 24. siječnja – Bruno Zorica Zulu, hrvatski vojni zapovjednik (* 1952.)
- 28. siječnja – Satoši Kirišima, japanska anarhistica i terorista (* 1954.)
- 29. siječnja
- Jandira Martini, brazilska glumica (* 1945.)
- Sandra Milo, talijanska glumica (* 1933.)
- 1. veljače – Carl Weathers, američki glumac (* 1948.)
- 2. veljače
- Wayne Kramer, američki glazbenik (* 1948.)
- Ian Lavender, britanski glumac (* 1946.)
- 3. veljače – Helena Rojo, meksička glumica (* 1944.)
- 5. veljače – Toby Keith, američki kantautor (* 1961.)
- 6. veljače – Sebastián Piñera, čileanski predsjednik (* 1949.)
- 7. veljače – Alfredo Castelli, talijanski autor i pisac stripova (* 1947.)
- 9. veljače
- Robert Badinter, francuski pravnik, sveučilišni profesor i političar (* 1928.)
- Antonio Rački, hrvatski skijaški trkač (* 1973.)
- 10. veljače
- Adalbert Ludwig Balling, njemački publicist, kršćanski misionar, bogoslov, psiholog i filozof (* 1933.)
- Nikša Gligo, hrvatski muzikolog, glazbeni kritičar, skladatelj, glazbeni teoretičar i akademik (* 1946.)
- 12. veljače – Petar Luković, srbijanski novinar (* 1951.)
- 13. veljače
- Gabriela Pando, argentinska hokejašica na travi (* 1970.)
- Duško Tambača, hrvatski glazbeni pedagog, skladatelj, melograf (* 1946.)
- 16. veljače – Aleksej Navaljni, ruski političar (* 1976.)
- 19. veljače
- Jan Assmann, njemački egiptolog, arheolog i grecist (* 1938.)
- Danijel Dragojević, hrvatski pjesnik, esejist, prozni pisac, scenarist i radijski urednik (* 1934.)
- 20. veljače – Andreas Brehme, njemački nogometaš i trener (* 1960.)
- 21. veljače – Roger Guillemin, francuski liječnik (* 1924.)
- 22. veljače – Paramjit Singh, indijski košarkaš (* 1952.)
- 26. veljače – Jacob Rothschild, britanski velikaš i bankar (* 1936.)
- 29. veljače – Ali Hassan Mwinyi, tanzanijski predsjednik (* 1925.)
- 1. ožujka – Akira Toriyama, japanski mangaka (* 1955.)
- 2. ožujka – Nikola Vuljanić, hrvatski političar (* 1945.)
- 4. ožujka – Kees Rijvers, nizozemski nogometaš i trener (* 1926.)
- 8. ožujka – Herbert Kroemer, američki fizičar (* 1928.)
- 9. ožujka – Ivan Sondi, hrvatski geolog (* 1965.)
- 10. ožujka – Kostadinka Velkovska, hrvatska glumica (* 1948.)
- 11. ožujka – Robert Barry, američki diplomat (* 1934.)
- 13. ožujka
- Philippe de Gaulle, francuski političar i admiral (* 1921.)
- Neofit, bugarski patrijarh (* 1945.)
- 17. ožujka
- Mirjana Krizmanić, hrvatska psihologinja (* 1936.)
- Radoslav Tomić, hrvatski povjesničar umjetnosti i akademik (* 1957.)
- 18. ožujka – Kenjiro Shinozuka, japanski reli vozač (* 1948.)
- 23. ožujka – Abdulah Sidran, bosanskohercegovački književnik i novinar (* 1944.)
- 24. ožujka – Tomislav Peternek, srpski fotograf (* 1933.)
- 26. ožujka – Slađana Milošević, srbijanska pjevačica (* 1955.)
- 27. ožujka – Vera Horvat Pintarić, hrvatska povjesničarka umjetnosti i akademkinja (* 1926.)
- 29. ožujka – Louis Gossett, Jr., američki glumac (* 1936.)
- 1. travnja – Vera Svoboda, hrvatska pjevačica (* 1936.)
- 2. travnja – Veljko Bulajić, crnogorsko-hrvatski filmski redatelj (* 1928.)
- 5. travnja – Desa Begović Mrkušić, hrvatska glumica (* 1934.)
- 8. travnja – Peter Higgs, britanski teorijski fizičar (* 1929.)
- 10. travnja – O. J. Simpson, američki igrač američkog nogometa i glumac (* 1947.)
- 12. travnja – Ruben Douglas, panamski košarkaš (* 1979.)
- 14. travnja
- Luciano Sušanj, hrvatski političar, športski djelatnik i atletičar (* 1948.)
- Vicko Vrdoljak, hrvatski pedagog i politički emigrant (* 1944.)[29]
- 15. travnja
- Josip Manolić, hrvatski i jugoslavenski političar (* 1920.)
- Pedro Rubiano Sáenz, kolumbijski kardinal (* 1932.)
- 18. travnja – Mandisa, američka pjevačica (* 1976.)
- 19. travnja – Daniel Dennett, američki filozof, znanstvenik i pisac (* 1942.)
- 27. travnja – C. J. Sansom, britanski autor (* 1952.)
- 29. travnja – Myhajlo Fomenko, ukrajinski nogometaš i trener (* 1948.)
- 30. travnja
- Paul Auster, američki književnik (* 1947.)
- Duane Eddy, američki gitarist (* 1938.)
- 2. svibnja – Manca Košir, slovenska glumica (* 1948.)
- 5. svibnja
- Bernard Hill, engleski glumac (* 1944.)
- Etelka Kenéz Heka, mađarski književnica, spisateljica, haiku-pjesnica (* 1936.)
- 12. svibnja – Luko Paljetak, hrvatski književnik (* 1943.)
- 13. svibnja – Alice Munro, kanadska književnica (* 1931.)
- 14. svibnja – Gudrun Ure, škotska glumica (* 1926.)
- 19. svibnja – Ebrahim Raisi, iranski predsjednik (* 1960.)
- 25. svibnja
- Dorian Hatta, hrvatski jazz glazbenik (* 1960.)
- Albert S. Ruddy, kanadsko-američki filmski i televizijski producent (* 1930.)
- Johnny Wactor, američki glumac (* 1986.)
- 30. svibnja
- Kelvin Edward Felix, dominikanski rimokatolički kardinal i nadbiskup (* 1933.)
- Anastasija Zavorotnjuk, ruska glumica (* 1971.)
- 1. lipnja – Toni Kovačević, bosanskohercegovački glumac (* 1995.)
- 2. lipnja – Janis Paige, američka glumica (* 1922.)
- 3. lipnja
- Brigitte Bierlein, austrijska kancelarka (* 1949.)
- Jürgen Moltmann, njemački teolog (* 1926.)
- William Russell, britanski glumac (* 1924.)
- 4. lipnja – Haris Burina, bosanskohercegovački glumac (* 1963.)
- 6. lipnja
- Tom Bower, američki glumac (* 1938.)
- Fumihiko Maki, japanski arhitekt (* 1928.)
- 9. lipnja – Duško Valentić, hrvatski glumac (* 1950.)
- 11. lipnja – Françoise Hardy, francuska pjevačica i glumica (* 1944.)
- 12. lipnja
- Jerry West, američki košarkaš (* 1938.)
- Antun Kljenak, hrvatski liječnik (* 1963.)[30]
- 13. lipnja – Benji Gregory, američki glumac (* 1978.)
- 15. lipnja – Matija Šarkić, crnogorski nogometaš (* 1997.)
- 18. lipnja
- Anouk Aimée, francuska glumica (* 1932.)
- Franjo Vladić, bosanskohercegovački nogometaš (* 1950.)
- 20. lipnja – Donald Sutherland, kanadski glumac (* 1935.)
- 25. lipnja – Bill Cobbs, američki glumac (* 1934.)
- 28. lipnja – Marty Pavelich, kanadski hokejaš (* 1927.)
- 1. srpnja – Ismail Kadare, albanski pisac (* 1936.)
- 5. srpnja – Jon Landau, američki filmski producent (* 1960.)
- 7. srpnja – Bengt I. Samuelsson, švedski biokemičar (* 1934.)
- 9. srpnja – Ana Šomlo, srpska i izraelska književnica i televizijska novinarka (* 1935.)
- 11. srpnja – Shelley Duvall, američka glumica (* 1949.)
- 13. srpnja
- Shannen Doherty, američka glumica (* 1971.)
- Richard Simmons, američki glumac (* 1948.)
- 14. srpnja – Vladimir Gerić, hrvatski redatelj, dramaturg i prevoditelj (* 1928.)
- 18. srpnja – Bob Newhart, američki glumac (* 1929.)
- 22. srpnja
- John Mayall, britanski pjevač i kantautor (* 1933.)
- Carolyn Schuler, američka plivačica (* 1943.)
- 23. srpnja – Robin Warren, australski patolog (* 1937.)
- 27. srpnja – Mísia, portugalska pjevačica (* 1955.)
- 29. srpnja – Annie Le Brun, francuski pisac (* 1942.)
- 31. srpnja – Ismail Haniyeh, vođa Hamasa (* 1963.)
- 4. kolovoza – Tsung-Dao Lee, američki fizičar (* 1926.)
- 5. kolovoza – Vjačeslav Ivanov, ruski veslač (* 1938.)
- 9. kolovoza – Susan Wojcicki, američka poduzetnica (* 1968.)
- 14. kolovoza – Gena Rowlands, američka glumica (* 1930.)
- 16. kolovoza – Tore Ylwizaker, norveški glazbenik, skladatelj i glazbeni producent (* 1970.)
- 18. kolovoza – Alain Delon, francuski glumac (* 1935.)
- 23. kolovoza – Predrag Matić, hrvatski političar (* 1962.)
- 26. kolovoza
- Sven-Göran Eriksson, švedski nogometaš i trener (* 1948.)
- Nojim Maiyegun, nigerijski boksač (* 1944.)
- 2. rujna – Aleksandr Medved, bjeloruski hrvač (* 1937.)
- 4. rujna – Bora Đorđević, srbijanski pjevač i kantautor (* 1952.)
- 6. rujna – Alan Rees, britanski vozač automobilističkih utrka (* 1938.)
- 7. rujna – Slavo Kukić, bosanskohercegovački sociolog (* 1954.)
- 9. rujna – James Earl Jones, američki glumac (* 1931.)
- 11. rujna – Alberto Fujimori, peruanski predsjednik (* 1938.)
- 18. rujna – Salvatore Schillaci, talijanski nogometaš (* 1964.)
- 19. rujna – Ralph Abraham, američki matematičar (* 1936.)
- 27. rujna
- Maggie Smith, engleska glumica (* 1934.)
- Hassan Nasrallah, glavni tajnik Hezbollaha (* 1960.)
- 28. rujna – Kris Kristofferson, američki country-glazbenik, pisac, pjevač, skladatelj i glumac (* 1936.)
- 29. rujna – Munir Vejzović, hrvatski slikar (* 1965.)
- 30. rujna
- Dikembe Mutombo, kongoanski košarkaš (* 1966.)
- Ken Page, američki glumac (* 1954.)
- 4. listopada – Petar Matić Dule, posljednji narodni heroj SFR Jugoslavije (* 1920.)[31]
- 6. listopada – Johan Neeskens, nizozemski nogometaš i trener (* 1951.)
- 8. listopada – Wu Bangguo, kineski političar (* 1941.)
- 9. listopada – George Baldock, grčki nogometaš (* 1993.)
- 14. listopada – Philip George Zimbardo, američki psiholog (* 1933.)
- 15. listopada – Antonio Skármeta, čileanski pisac (* 1940.)
- 16. listopada – Liam Payne, engleski pjevač (* 1993.)
- 17. listopada – Andrew V. Schally, poljsko-američki endokrinolog (* 1926.)
- 20. listopada – Fethullah Gülen, turski propovjednik, imam, islamski učenjak i politički vođa (* 1941.)
- 21. listopada
- Paul Di'Anno, britanski pjevač (* 1958.)
- Ante Ćorušić, hrvatski liječnik (* 1958.)
- 23. listopada – Leon Neil Cooper, američki fizičar (* 1930.)
- 3. studenoga – Quincy Jones, američki glazbeni producent (* 1933.)
- 6. studenoga – Hana Vlašić, hrvatska taekwondoašica (* 2003.)[32]
- Sedamstopedesetgodišnjica smrti Tome Akvinskoga
- Sedamstogodišnjica smrti Marka Pola
- Šestogodišnjica rođenja Katarine Kosače Kotromanić
- Petstogodišnjica smrti Marka Marulića[1]
- Četiristogodišnjica smrti Tome Erdődyja
- Stopedesetgodišnjica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić i Franje Dugana st.
- Stopedesetgodišnjica rođenja i stogodišnjica smrti Viktora Kovačića
- Stopedesetgodišnjica smrti Antuna Kaznačića
- Stogodišnjica smrti Josipa Langa
- Stogodišnjica rođenja Dinka Fia i Cvijete Job
- Stogodišnjica Rimskih ugovora
- Stogodišnjica utemeljenja Svjetske šahovske organizacije (FIDE)
- ↑ a b Vlada Republike Hrvatske 2024. godinu proglasila „Godinom Marka Marulića“ min-kulture.gov.hr. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Objavljeno 21. prosinca 2023.
- ↑ Castellano Lubov, Deborah: Year of Prayer: Pope Francis to set up 'School of Prayer' (engl.) Vatican News. Objavljeno 23. siječnja 2024.
- ↑ Islamska država preuzela odgovornost za napad na katoličku crkvu u Istanbulu bitno.net. Objavljeno 29. siječnja 2024.
- ↑ Burkina Faso: At least 15 dead in Catholic church attack (engl.) BBC News. Objavljeno 26. veljače 2024.
- ↑ More than 100 killed as Israeli troops accused of opening fire on Gazans crowded around aid convoy. NBC News (engleski). 29. veljače 2024. Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- ↑ Tajvan pogodio najjači zemljotres u 25 godina, najmanje devet poginulih. Al Jazeera Balkans (bošnjački). Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- ↑ Declaration of the Dicastery for the Doctrine of the Faith “Dignitas Infinita” on Human Dignity, 08.04.2024 (engl.)engl.) Tiskovni ured Svete Stolice
- ↑ Dekret o uzdizanju crkve Uznesenja BDM u Sinju na čast manje bazilike hkm.hr, Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 18. lipnja 2024.
- ↑ VIDEO Modrić kralj Madrida: Maestro sjajnim dodavanjima vodio Real do pobjede, ispisao povijest i pobrao ovacije Sportske novosti
- ↑ Četiri kola prije kraja Real je prvak Španjolske, a Modrić uzeo rekordni trofej! tportal.hr
- ↑ Misa za 10.000 mladih vrhunac Susreta hrvatske katoličke mladeži u Gospiću ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 4. svibnja 2023.
- ↑ Najavljujemo: Prvi svjetski dan djece hkm.hr. Hrvatska katolička mreža.
- ↑ Porota odlučila da je Trump kriv po 34 točke u slučaju "Stormy Daniels". Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- ↑ Više od 1000 hodočasnika umrlo na hadžu. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- ↑ Latvija legalizirala gej partnerstva. www.index.hr. Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- ↑ Rouen Cathedral’s spire catches fire; blaze has been contained (engl.) The Catholic Herald, objavljeno 11. srpnja 2024.
- ↑ Napadač na Trumpa je Thomas Matthew Crooks (20), kruži njegova navodna fotografija jutarnji.hr
- ↑ Sjevernokorejski diplomat prebjegao u Južnu Koreju. Sada postao zamjenik ministra
- ↑ U Njemačkoj zatvorene 4 džamije zbog promicanja radikalnog islamizma HRT, objavljeno 24. srpnja 2024.
- ↑ Pariz, OI 2024. - Svečano otvorenje, prijenos. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- ↑ Ubijen je vođa Hamasa: "Ovo neće proći nekažnjeno, to je kukavički čin!". Dnevnik.hr. Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- ↑ Nikaragva protjerala sedmoricu svećenika u Rim ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 9. kolovoza 2024.
- ↑ Tašić, Amar. 15. kolovoza 2024. Majmunske boginje. ZZJZKS (engleski). Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- ↑ HINA. Njemačka policija upala u izbjeglički centar, a Islamska država preuzela odgovornost za masakr: Evo što je bio povod napada dnevnik.hr, objavljeno 24. kolovoza 2024.
- ↑ Počinje najdulje apostolsko putovanje pape Franje hkm.hr, Hrvatska katolička mreža, objavljeno 2. rujna 2024.
- ↑ 2.1M Korean Christians attend joint worship service for repentance, resist LGBT ideology (engl.) Christian Post, objavljeno 28. listopada 2024.
- ↑ Spain's deadliest floods in decades: Death toll reaches 205 as temporary morgue opens itv.com Preuzeto 5. studenoga
- ↑ Tens of thousands protest in Valencia over handling of fatal flooding by authorities (engl.) The Irish Times, objavljeno 9. studenoga 2024.
- ↑ TUŽNA VIJEST: U Ludwigshafenu u 80. godini preminuo Vicko Vice Vrdoljak, poznati domoljub i dugogodišnji hrvatski politički emigrant iz Njemačke Fenix Magazin. Objavljeno 16. zravnja 2024.
- ↑ Vuković, Mladen: U spomen: Antun Kljenak (1963-2024) imotska-krajina.hr, objavljeno 12. lipnja 2024.
- ↑ U 104. godini umro posljednji narodni heroj bivše Jugoslavije
- ↑ Iznenada, u 22. godini života napustila nas je naša vrhunska sportašica Hana Vlašić taekwondo.hr, objavljeno 6. studenoga 2024.