Papa Klement I

Papa

Papa Klement I
Papa; Papa Klement I
	Papa Klement I
Pontifikat od	88.
Pontifikat do	98.
Prethodnik	Papa Anaklet
Nasljednik	Papa Evarist
Lični podaci
Rođenje	Rim
Smrt	oko 98.; Krim

Sveti Klement I. je bio četvrti papa,^[1] nasljednik Anakleta, od 88 do 98. Naziva se još i Klement Rimski,^[2] a ubraja se među apostolske oce. U Katoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi vodi se kao svetac. Od njegovih pisanih djela poznata je Poslanica Korinćanima, dok su mu pripisani i mnogi drugi zapisi.

Prema predaji koja je datirana na 9. vijek, Klement je podnio mučeništvo 102. godine na Krimu.

Hronologija

Prema Tertulijanu, oko 199., Crkva u Rimu držala je da je Klementa zaredio sveti Petar (De Praescript., xxxii), a sveti Jeronim tvrdi da je u njegovo doba većina Latina bila „uvjerena da je Klement neposredni nasljednik apostola Petra“ (De viris illustr., xv). U istom djelu Jeronim tvrdi da je Klement bio četvrti papa. I ostali dokumenti pokazuju veliku nesigurnost o tome gdje smjestiti Klementa. Najstariji popis papa uradio je Hegesip u doba pape Aniceta, oko 160. godine. izgleda da je isti popis koristio Irenej Lionski (Haer., III, iii), onda Julije Afrikanac koji je 222. sastavio svoju hronologiju, autor jedne pjesme protiv Marcijana iz 3. ili 4. vijeka, Hipolit Rimski koji je nastavio hronologiju do 234. godine, te vjerovatno autor Liberijeva kataloga iz 354. Ovaj posljednji poslužio se prilikom sastavljanja zbirke Liber pontificalis. Euzebije Cezarejski u svome Ljetopisu i u svojoj Crkvenoj historiji preuzima podatke Julija Afrikanca, ali ih u drugom dijelu donekle ispravlja. Jeronim prevodi Euzebijev Ljetopis, te nam donosi jedini preostali tekst toga djela. Prema ovim različitim autorima, hronologija prvih papa bila bi sljedeća:

Lino, Klement (Hegesip, Epifan, Rimski kanon)
Lino, Papa Anaklet, Klement (Irenej, Julije Afrikanac, Euzebije)
Lino, Anaklet, Klement (Jeronim)
Lino, Klement, Kleto, Anaklet (Hipolit, Liberijev katalog, Liber pontificalis)
Lino, Klement, Anaklet (Optat, Aurelije Augustin)

Danas svi stručnjaci drže da su Kleto, Anaklet i Anenklet jedna te ista osoba. Anaklet je greška u latinskom jeziku, dok je Kleto umanjenica od Anenklet. Isto tako, opće je mišljenje da je Klement greškom kod nekih autora premješten prije Anakleta, ne bi li se tako pomirilo više tradicija o tome da ga je zaredio Petar ili da je bio Pavlov savremenik.

Nisu također sasvim sigurne ni tačne godine početka i završetka pontifikata, te se može govoriti samo o okvirnim podacima.

Identitet

Origen uspoređuje papu Klementa s pomoćnikom apostola Pavla (Poslanica Filipljanima, 4,3), u čemu ga slijede i Euzebije, Epifanije i Jeronim, no ovaj je Klement vjerovatno bio iz Filipa u Makedoniji. Sredinom 19. vijeka ovaj papa se uspoređuje sa konzulom Titom Flavijem Klementom iz 95., koga je dao ubiti njegov bratić car Domicijan. No prema drevnim tekstovima to se ne može zaključiti, budući da oni potvrđuju da je Klement živio do Trajanove vladavine.

Vjerojatno je bio slobodnjak ili sin nekog slobodnjaka koji je pripadao carskoj obitelji. Sigurno je poznato da je u Neronovoj porodici bilo mnogo kršćana (usp. Poslanica Filipljanima 4,22).

Mučeništvo

O Klementovu životu i smrti nije poznato gotovo ništa. O njegovu mučeništvu govori se u apokrifnim zapisima što ih je u svojoj zbirci „Patres apostolici“ 1724. objavio Cotelier. Ondje se uz obimne detalje govori o tome da je Klement obratio Teodoru, ženu Sisinija, Nervina dvorjanika, a potom i samog Sisinija te još 423 osobe na višem položaju. Trajan je stoga prognao papu na Krim, gdje je izveo razna čuda, a mnogi su se ondje pokrstili i izgradili 75 crkava. Trajan konačno određuje da se Klementa baci u more sa sidrom privezanim za vrat. Otada se more postupno povlačilo, dok se nije otkrilo na čudesan način načinjeno svetište s kostima sveca. Ova je legenda vjerovatno bila poznata već u 4. vijeku, a zasigurno u 6. vijeku (Grgur iz Toursa. Sveti Ćiril oko 868. na Krimu nailazi na grobnicu s kostima i sidrom, te se proširio glas da je riječ o Konstantinovim ostacima. Ćiril je te ostatke prenio u Rim, a papa Hadrijan II. položio ih je zajedno s ostacima Ignacija Antiohijskog pod glavni altar bazilike sv. Klementa u Rimu. Dio legende koji govori prijenosu kostiju vjerovatno je autentičan, no nije sigurna identifikacija samih ostataka.

Rufin je prvi koji (oko 400. godine) spominje Klementa kao mučenika. Papa Zosim u jednom pismu afričkim biskupima 417. spominje proces i djelomično oslobođenje od krivnje heretika Celestijusa, koji se dogodio u bazilici sv. Klementa. Papa kaže da je izabrao tu baziliku upravo stoga što je Klement dao svoj život za pravu vjeru. Oko 430. godine jedan pisac imenom Predestinat te sinod u Vaisonu iz 442. upisuju Klementa među mučenike.

Savremeni kritičari drže da je moguća zamjena pape Klementa s mučenikom konzulom Klementom. Ipak, s druge strane, u Rimu ne postoji tradicija o ukopu ovog pape, pa se misli da je ipak umro u progonstvu.

Ikonografija

U umjetnosti, papa Klement obično se prikazuje sa sidrom i ribom. Uz ove simbole, uz njega se prikazuje miljokaz, ključevi, izvor koji na njegovu molitvu daje vodu, ili knjiga.

Rimski martirologij

Rimski martirologij donosi ga pod imenom „papa sveti Klement I., mučenik“, pod datumom 23. novembra, a riječ je o danu kad su njegovi ostaci pokopani u Rimu.

Poštovanje

U Rimokatoličkoj Crkvi spomendan sv. Klementa, pape i mučenika, pada 23. novembra, a istoga ga se dana spominje i Evangelička Crkva. U pravoslavlju većina Crkava spominje ga se 23. novembra. U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi poštuje se 25. novembra prema julijanskom kalendaru.

Reference

^ "Saint Clement I | Biography, Writings, Apostolic Father, Pope, Martyrdom, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 11. 2023.
^ "CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Pope St. Clement I". www.newadvent.org. Pristupljeno 17. 11. 2023.

Prethodi:	Papa	Slijedi:
Papa Anaklet	Papa	Papa Evarist

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Papa Klement I

[1] "Saint Clement I | Biography, Writings, Apostolic Father, Pope, Martyrdom, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 11. 2023.

[2] "CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Pope St. Clement I". www.newadvent.org. Pristupljeno 17. 11. 2023.

[1]

[2]

p r u Pape Katoličke crkve
1–4. stoljeće	Petar Lino Anaklet Klement I Evarist Aleksandar I Siksto I Telesfor Higin Pio I Anicet Soter Eleuterije Viktor I Zefirin Kalist I Urban I Poncijan Anter Fabijan Kornelije Lucije I Stjepan I Siksto II Dionizije Feliks I Eutihijan Kajo Marcelin Marcel I Euzebije Miltijad Silvestar I Marko Julije I Liberije Damaz I Siricije Anastazije I
5–8. stoljeće	Inocent I Zosim Bonifacije I Celestin I Siksto III Lav I Hilarije Simplicije Feliks II Gelazije I Anastazije II Simah Hormizda Ivan I Feliks III Bonifacije II Ivan II Agapet I Silverije Vigilije Pelagije I Ivan III Benedikt I Pelagije II Grgur I Sabinijan Bonifacije III Bonifacije IV Adeodat I Bonifacije V Honorije I Severin Ivan IV Teodor I Martin I Eugen I Vitalijan Adeodat II Donus Agaton Lav II Benedikt II Ivan V Konon Sergije I Ivan VI Ivan VII Sisinije Konstantin Grgur II Grgur III Zaharija Stjepan (II) Stjepan II Pavao I Stjepan III Hadrijan I Lav III
9–12. stoljeće	Stjepan IV Paskal I Eugen II Valentin Grgur IV Sergije II Lav IV Benedikt III Nikola I Hadrijan II Ivan VIII Marin I Hadrijan III Stjepan V Formoz Bonifacije VI Stjepan VI Roman Teodor II Ivan IX Benedikt IV Lav V Sergije III Anastazije III Lando Ivan X Lav VI Stjepan VII Ivan XI Lav VII Stjepan VIII Marin II Agapet II Ivan XII Lav VIII Benedikt V Ivan XIII Benedikt VI Benedikt VII Ivan XIV Bonifacije VII Ivan XV Grgur V Silvestar II Ivan XVII Ivan XVIII Sergije IV Benedikt VIII Ivan XIX Benedikt IX Silvestar III Grgur VI Klement II Damaz II Lav IX Viktor II Stjepan IX Nikola II Aleksandar II Grgur VII Viktor III Urban II Paskal II Gelazije II Kalist II Honorije II Inocent II Celestin II Lucije II Eugen III Anastazije IV Hadrijan IV Aleksandar III Lucije III Urban III Grgur VIII Klement III Celestin III Inocent III
13–16. stoljeće	Honorije III Grgur IX Celestin IV Inocent IV Aleksandar IV Urban IV Klement IV Grgur X Inocent V Hadrijan V Ivan XXI Nikola III Martin IV Honorije IV Nikola IV Celestin V Bonifacije VIII Benedikt XI Klement V Ivan XXII Benedikt XII Klement VI Inocent VI Urban V Grgur XI Urban VI Bonifacije IX Inocent VII Grgur XII Martin V Eugen IV Nikola V Kalist III Pio II Pavao II Siksto IV Inocent VIII Aleksandar VI Pio III Julije II Lav X Hadrijan VI Klement VII Pavao III Julije III Marcel II Pavao IV Pio IV Pio V Grgur XIII Siksto V Urban VII Grgur XIV Inocent IX Klement VIII
17–20. stoljeće	Lav XI Pavao V Grgur XV Urban VIII Inocent X Aleksandar VII Klement IX Klement X Inocent XI Aleksandar VIII Inocent XII Klement XI Inocent XIII Benedikt XIII Klement XII Benedikt XIV Klement XIII Klement XIV Pio VI Pio VII Lav XII Pio VIII Grgur XVI Pio IX Lav XIII Pio X Benedikt XV Pio XI Pio XII Ivan XXIII Pavao VI Ivan Pavao I Ivan Pavao II
21. stoljeće	Benedikt XVI Franjo
Trenutni: Franjo