Idi na sadržaj

Silur

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Era[1] Period Milioni godina
Paleozoik Perm 298,9 ±0,2
Karbon Pensilvanij 323,2 ±0,4
Misisipij 358,9 ±0,4
Devon 419,2 ±3,2
Silur 443,4 ±1,5
Ordovicij 485,4 ±1,9
Kambrij 541,0 ±1,0
Granica slojeva stijena iz ordivicija i silura u blizini mjesta Hovedøy, Norveška. Donje stijene tamno sive boje pripadaju ordoviciju, a gornje smeđe − siluru. Slojevi su djelomično deformirani djelovanjem kaledonske orogeneze.

Silur je treći od šest geoloških perioda paleozoika, koji traju od kraja ordovicija (oko 443,7 ± 1,5 miliona godina) do početka devona (prije oko 416,0 ± 2,8 miliona godina). Kao i kod drugih geoloških razdoblja, početak i kraj mogu se odrediti relativno precizno, ali nije poznato da su događaji njegovim tokom potpuno precizni, pa mogu varirati i nekoliko miliona godina. Najvažniji događaj za silur je masovno izumiranje na njegovom samom početku, kada je nestalo oko 60% morskih vrsta.[2][3][4]

Silurski period prvi je put prepoznao britanski geolog Sir Roderick Impey Murchison prilikom ispitivanja sloja stijena sa fosilima u južnom Velsu. Ovaj je period nazvao silur po keltskom plemenu koje je živjelo u Velsu – Silurima. Dajući to ime, slijedio je primjer svog prijatelja Adama Sedgwicka, koji je dao ime kambrij. Dva prijatelja su 1835. objavili rad pod naslovom On the Silurian and Cambrian Systems, Exhibiting the Order in which the Older Sedimentary Strata Succeed each other in England and Wales ("O silarskom i kambrijskom sistemu, izlažući red u kojem stariji sedimentni slojevi nasljeđuju jedan drugog u Engleskoj i Velsu"). Ovaj rad bio je osnova moderne geološke vremenske skale. U početku je alternativni naziv za Silur bio Gotland, što je označavalo sloj na Baltičkom otoku Gotland.

Francuski geolog Jochim Barande, koji je pratio Murchinsonov rad, dalje je razradio koncept silurskog perioda i podijelio ga na epohe. Podijelio je silurske stijene u Bohemiji (današnja Češka) u osam epoha. Njegovu podjelu je 1854. ospporavao Edward Forbes. Dokazao je da su Barondove kasniji epohe (šesta, sedma i osma) ustvari u devonu. Unatoč promjenama u izvornom Barondovom sistemu, zaslužan je za uspostavljanje Bohemije kao klasičnog tla za ispitivanje najranijih fosila.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Los colores corresponden a los códigos RGB aprobados por la Comisión Internacional de Estratigrafía. Disponible en el sitio de la International Commision on Stratigraphy, «Standard Color Codes for the Geological Time Scale».
  2. ^ Haq, B. U. (2008): A Chronology of Paleozoic Sea-Level Changes, Science, vol.322: 64–68.
  3. ^ Wells, John (3. 4. 2008). Longman Pronunciation Dictionary (3rd izd.). Pearson Longman. ISBN 978-1-4058-8118-0.
  4. ^ http://www.stratigraphy.org/ICSchart/ChronostratChart2015-01.pdf.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]