Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za vrijeme zajedničkih namaza u džamiji imam stoji u mihrabu, a ostali klanjači nalaze se iza njega.
Riječ "mihrab" izvorno nema vjersko značenje i u arapskom jeziku označava posebnu sobu u kući, npr, u srednjovjekovnim zamkovima sobu u kojoj se nalazi prijesto. Kod prvih generacija muslimana i kod prijašnjih vjerskih zajednica koje su obitavale na arapskom govornom području pod terminom "mihrab" podrazumjevalo se i posebno mjesto u kući u kojoj se obavljao namaz. HalifaOsman ibn Affan naredio je da se označi zid u Poslanikovoj džamiji u Medini u pravcu Mekke, tako da bi hodočasnici koji posjećuju Mekku znali u kojem je pravcu kibla.
To je bilo samo označeno mjesto u zidu sve do vladavine Velida I (705-715). Namjesnik Medine Omer ibn Abdul-Aziz proširio je tu oznaku i zamijenio je nišom u zidu.
Jedan kur'anskiajet (19:11) spominje riječ "mihrab": "I on (Zekerijja) iziđe iz hrama (mihraba) u narod svoj i znakom im dade na znanje: 'Hvalite Ga ujutro i navečer!'"
1 - džuma-namaz klanja se samo petkom, u vremenu podne-namaza; on je pojedinačna obaveza svakom punoljetnom muslimanu, ali se može klanjati samo kolektivno