Idi na sadržaj

Željko Komšić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Željko Komšić
41. predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na dužnosti
16. juli 2023 – 16. mart 2024.
PrethodnikŽeljka Cvijanović
NasljednikDenis Bećirović
38. predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na dužnosti
20. juli 2021 – 20. mart 2022.
PrethodnikMilorad Dodik
NasljednikŠefik Džaferović
35. predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na dužnosti
20. juli 2019 – 20. mart 2020.
PrethodnikMilorad Dodik
NasljednikŠefik Džaferović
26. predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na dužnosti
10. juli 2013 – 10. mart 2014.
PrethodnikNebojša Radmanović
NasljednikBakir Izetbegović
23. predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na dužnosti
10. juli 2011 – 10. mart 2012.
PrethodnikNebojša Radmanović
NasljednikBakir Izetbegović
20. predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na dužnosti
6. juli 2009 – 6. mart 2010.
PrethodnikNebojša Radmanović
NasljednikHaris Silajdžić
17. predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na dužnosti
6. juli 2007 – 6. mart 2008.
PrethodnikNebojša Radmanović
NasljednikHaris Silajdžić
Lični podaci
Rođenje (1964-01-20) 20. januar 1964 (60 godina)
Sarajevo, SFR Jugoslavija
EtnicitetHrvat
Politička strankaDemokratska fronta
SupružnikSabina Komšić
ObrazovanjePravni fakultet
VjeraAgnosticizam

Željko Komšić (rođen 20. januara 1964) bosanskohercegovački je političar i osnivač Demokratske fronte. Član je predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda nakon pobjede na Općim izborima 2018. godine. Na Općim izborima 1. oktobra 2006. po prvi put je izabran za člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kao kandidat Socijaldemokratske partije BiH.

Biografija

Željko Komšić je završio Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu i School of Foreign Service na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu. Napadom Vojske Republike Srpske na Sarajevo priključio se Armiji RBiH, te je dobio vojno odlikovanje Armije RBiH, Zlatni ljiljan. Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH. 2000. godine je izabran za načelnika općine Novo Sarajevo u Sarajevu, a 2001. godine postao je prvi ambasador BiH u Srbiji i Crnoj Gori. Na lokalnim izborima 2004. godine direktnim glasanjem je izabran za još jedan mandat načelnika općine Novo Sarajevo, a na toj funkciji je ostao do oktobarskih izbora 2006, kada je izabran za člana Predsjedništva BiH.[1] Sredinom 2012. godine napušta članstvo u Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine, da bi 7. aprila 2013. godine bio jednoglasno izabran za prvog predsjednika stranke Demokratska fronta (DF) na Osnivačkoj skupštini održanoj u Sarajevu.[2] Ponovo je izabran 12. septembra 2015. za predsjednika Demokratske fronte na Prvom kongresu stranke od njenog osnivanja.[3]

Reference

  1. ^ "Kronologija Predsjedništva Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 14. 7. 2014. Pristupljeno 12. 5. 2013.
  2. ^ "Osnovana Demokratska fronta, Komšić predsjednik". slobodnaevropa.org. Pristupljeno 7. 4. 2015.
  3. ^ "Komšić izabran za predsjednika DF-a". slobodnaevropa.org. Pristupljeno 12. 9. 2015.

Vanjski linkovi