Poljsko-sovjetski rat

Datum	1919–1921
Lokacija	Centralna i Istočna Evropa
Ishod	ograničena poljska pobjeda; Mir u Rigi;

Poljsko-sovjetski rat
	Segment ruskog građanskog rata
Datum	1919–1921
Lokacija	Centralna i Istočna Evropa
Ishod	ograničena poljska pobjeda; Mir u Rigi;
Sukobljene strane
Ruska SFSR; Ukrajinska SSR	Republlika poljska; Ukrajinska Narodna Republika
Komandanti i vođe
Lav Trocki; Mihail Tuhačevski (Zapadni Front); Josif Staljin (Lavovski front); Aleksandar Iljič Jegorov (Jugozapadni Front); Semjon Buđoni (1. konjička armija)	Józef Piłsudski ; Tadeusz Rozwadowski ; Edward Rydz-Śmigły ; Władysław Sikorski; Simon Petljura
Snage
Od ~50.000 početkom 1919. do skoro 800.000 u ljeto 1920.	Od ~50.000 početkom 1919. do ~738.000 u augustu 1920.
Žrtve i gubici
procjena oko 60.000 mrtvih; 80,000 – 157.000 zarobljenika (uključujući pozadinsko osoblje)	Oko 48.000 mrtvih ; 113.518 ranjenih; 51.351 zarobljenih

Poljsko-sovjetski rat (ukrajinski: Польсько-радянська війна), Sovjetsko-poljski rat (ruski: Советско-польская война) ili Poljsko-boljševički rat (poljski: Wojna polsko-bolszewicka) je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919. do jeseni 1920. vodio između obnovljene poljske države (tzv. Druga republika) na jednoj, te boljševičkih država na čelu sa Sovjetskom Rusijom na drugoj strani. Uzrok je bila borba za kontrolu zapadnih dijelova nekadašnjeg Ruskog Carstva, koje se raspalo nakon revolucije 1917. godine, odnosno krajnjih sjeveroistočnih dijelova Austro-Ugarske koja se raspala nakon poraza u prvom svjetskom ratu. Poljsko-sovjetski rat se često, pogotovo u Rusiji, smatra dijelom šire cjeline rusko-građanskog rata, odnosno nastojanja različitih država i frakcija da se uništi novostvoreni boljševički režim u Rusiji. Iako je sukob između Poljaka i boljševika u manjoj mjeri neprekidno tinjao od kraja 1918. godine, a poljske snage do jeseni 1919. prodrle duboko u današnju Bjelorusiju i Latviju, do njegove eskalacije je došlo tek u proljeće 1920. kada su Poljaci pokrenuli veliku ofanzivu sa ciljem stvaranja pro-poljske ukrajinske države koja bi se priključila federaciji tzv. Međumorja. Nakon početnih uspjeha u kojima je nakratko zauzet Kijev, poljske snage su odbačene u velikoj kontraofenzivi Crvene armije koja je nastavila prodirati na zapad, uspjela prijeći Vislu i ugroziti Varšavu, a samim time i samo postojanje Poljske. Boljševičke planove za stvaranje sovjetske Poljske je, međutim, zaustavila pobjeda Poljaka u varšavakoj bitci, također poznatoj kao "čudo na Visli"; Crvena armija se u neredu povukla na istok i nakon poraza u bitci na Njemenu su sovjetske vlasti u oktobru 1920. ponudile primirje koje je prihvaćeno. Rat je formalno okončan mirom u Rigi, kojim su poljske granice pomaknute daleko na istok, te su sadržavale velike dijelove današnje Bjelorusije i Ukrajine. Poljsko-sovjetski rat je Poljsku učinio regionalnom silom u međuratnom periodu, a njegovi su rezultati značajno doprinijeli izbijanju drugog svjetskog rata.

Povezano

Izvori

↑ Ruski i poljski historičari različito tumače rezultat rata, te pripisuju pobjedu svojim matičnim državama. Izvan tih zemalja se uglavnom smatra poljskom pobjedom ili neodlučenim. Lenjin je u svom tajnom izvještaju za 9. konferenciju Boljševičke partije, ishod rata nazvao "gigantskim i dosada neviđenim porazom". (V. Lenin 1996: str. 106)
↑ Davies 2003: str. 39
↑ Davies 2003: str. 142
↑ Davies 2003: str. 41
↑ Davies, White Eagle..., Polish edition, p.162 and p.202.
↑ Rudolph J. Rummel (1 January 1990). Lethal politics: Soviet genocide and mass murder since 1917. Transaction Publishers. str. 55. ISBN 978-1-56000-887-3. Pristupljeno 5. III 2011.
↑ NDAP 2004 Official Polish government note about 2004 Rezmar, Karpus and Matveev book.
↑ Matveev 2006
↑ Norman Davies (1972). White eagle, red star: the Polish-Soviet war, 1919–20. Macdonald and Co.. str. 247. Pristupljeno 23 October 2011.
↑ ^10,0 ^10,1 ^10,2 (pl) Karpus, Zbigniew, Alexandrowicz Stanisław, Waldemar Rezmer, Zwycięzcy za drutami. Jeńcy polscy w niewoli (1919–1922). Dokumenty i materiały, Toruń, Wydawnictwo Uniwersytetu Mikołaja Kopernika w Toruniu, 1995, ISBN 978-83-231-0627-2.

Vanjske veze

Electronic Museum of the Polish-Soviet War Arhivirano 2003-12-03 na Wayback Machine-u
The Bolsheviks and the "Export of Revolution": The Russo-Polish War
Bibliography of the Polish-Soviet War Arhivirano 2006-05-21 na Wayback Machine-u by Anna M. Cienciala, University of Kansas
Russo-Polish War 1919–20 at Onwar.com
Maps of the Polish-Bolshevik War: Campaign Maps (Battle of Warsaw) by Robert Tarwacki
A Knock on the Door – chapter three of Wesley Adamczyk's memoirs of the Polish-Soviet war, When God Looked.
Sławomir Majman, War and Propaganda, Warsaw Voice, 23 August 1998
The Russo-Polish War, 1919–1920: A Bibliography of Materials in English by John A. Drobnicki. Originally Published in the Polish Review, XLII, no. 1 (Mar. 1997), 95–104

[result-1] Ruski i poljski historičari različito tumače rezultat rata, te pripisuju pobjedu svojim matičnim državama. Izvan tih zemalja se uglavnom smatra poljskom pobjedom ili neodlučenim. Lenjin je u svom tajnom izvještaju za 9. konferenciju Boljševičke partije, ishod rata nazvao "gigantskim i dosada neviđenim porazom". (V. Lenin 1996: str. 106)

[2] Davies 2003: str. 39

[davies_WERS_142-3] Davies 2003: str. 142

[4] Davies 2003: str. 41

[Davies_WERS-196;202pl-5] Davies, White Eagle..., Polish edition, p.162 and p.202.

[Rummel1990-6] Rudolph J. Rummel (1 January 1990). Lethal politics: Soviet genocide and mass murder since 1917. Transaction Publishers. str. 55. ISBN 978-1-56000-887-3. Pristupljeno 5. III 2011.

[7] NDAP 2004 Official Polish government note about 2004 Rezmar, Karpus and Matveev book.

[8] Matveev 2006

[whiteeagle-9] Norman Davies (1972). White eagle, red star: the Polish-Soviet war, 1919–20. Macdonald and Co.. str. 247. Pristupljeno 23 October 2011.

[Karpus_zwyciezcy-10] 10,0 ^10,1 ^10,2 (pl) Karpus, Zbigniew, Alexandrowicz Stanisław, Waldemar Rezmer, Zwycięzcy za drutami. Jeńcy polscy w niewoli (1919–1922). Dokumenty i materiały, Toruń, Wydawnictwo Uniwersytetu Mikołaja Kopernika w Toruniu, 1995, ISBN 978-83-231-0627-2.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]