Prijeđi na sadržaj

Gedrozija

Izvor: Wikipedija
Gedrozija na drevnoj karti

Gedrozija je drevna regija i pokrajina (satrapija) Perzijske Monarhije u južnoj Aziji koja približno obuhvaća područje moderne pokrajine Balučistan u Iranu i Pakistanu[1].

Gedrozija je suha i planinska regija na sjeverozapadnim obalama Indijskog oceana, odnosno Arapskog mora. Tokom brončanog doba ljudi su naseljavali to područje uglavom oko oaza, dok su ostali stanovali uz morsku obalu. Stari Grci su ih imenovali ribožderima (grč. Ichthyophagoi) prema perzijskom terminu Mahi-horan od kojeg potječe suvremeni naziv Makran[1].

Pokrajinu je najvjerojatnije osvojio perzijski kralj Kir Veliki (559.530. pne.), no danas ne postoje detaljne informacije o njegovim pohodima u južnoj Aziji[1]. Glavni grad Gedrozije bio je Pura, na kojem je kasnije vjerojatno izgrađen moderni Bampur, 40 km zapadno od Iranšahera.

Gedrozija je postala poznata u Evropi nakon što ju je pokušao prijeći Aleksandar Makedonski čija je vojska zbog pustinjskih uvjeta doživjela velike gubitke[2][3]. Nakon Aleksandrove smrti Seleuk I. Nikator bio je prisiljen sklopiti mir sa Maurijskim Carstvom na način da je predao sve teritorije istočno od Hindukuša zamjenu za 500 slonova[2].

Neki historičari tvrdili su kako je perzijska satrapija Maka zapravo Gedrozija (grčko ime), a kao argument za svoje tvrdnje navodili su sličnosti imena Maka i Makran, što je istočniji dio Pakistana. Ipak, racionalnije je kako se Maka nalazi na području današnjeg Omana, koji se u starom vijeku nazivao Maketa[1].

Izvori

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]