Alexander Korda
| Alexander Korda | |
|---|---|
 Alexander Korda o. 1920. godine | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | Sándor László Kellner 16. 9. 1893. Pusztatúrpásztó, Austro-Ugarska (danas Mađarska) |
| Smrt | 23. 1. 1956. (dob: 62) London, Engleska |
| Supružnik | María Corda (1919-1930, razvod) Merle Oberon (1939-1945, razvod) Alexandra Boycun (1953-1956, njegova smrt) |
| Rodbina | Zoltan Korda, Vincent Korda (mlađa braća) Michael Korda (nećak) |
| Profesionalne informacije | |
| Zanimanje | režiser, producent |
| Opus | |
| Djelatni period | 1914–1955 |
| Znamenita djela | |
Sir Alexander Korda (mađarski: Korda Sándor; 16. septembar 1893 - 23. januar 1956) bio je mađarski filmski režiser i producent, najpoznatiji kao autor nekih od najvažnijih ostvarenja britanske kinematografije sredine 20. vijeka, te kao prvi sineast koji je za svoj rad bio nagrađen plemićkom titulom.
Korda se rodio kao Sándor László Kellner u porodici mađarskih Jevreja u tadašnjoj Austro-Ugarskoj; mlađa braća Zoltan i Vincent su kasnije i sami postali sineasti. Prije bavljenja filmom je radio kao novinar, pišući za časopise Pesti Mozi and Mozihet. Njegovo zanimanje za novi medij je dovelo do ponude da 1914. godine počne pisati filmske scenarije. Nakon što je zbog lošeg vida proglašenim nesposobnim za vojnu službu, te tako izbjegao prvi svjetski rat, počeo je raditi filmove zajedno s popularnim glumcem Guylom Zilahyjem. Ratne okolnosti, odnosno prestanak uvoza filmova iz zemalja Antante, značajno su pomogle mađarskim sineastima, uključujući samog Kordu čija je kompanija Corvin Film postala jedna od najvećih u Evropi. Njegovu uspješnu djelatnost su, pak, prekinula poratna previranja, odnosno formiranje kratkotrajne Mađarske Sovjetske Republike 1919. godine. Kao i neke druge ličnosti mađarske kinematografije, i Korda je nakon sloma Republike za vrijeme Bijelog terora bio zatvoren pod optužbom za suradnju sa komunistima. Nakon puštanja je emigrirao u susjednu Austriju.
Korda je u Austriji prihvatio ponudu grofa Alexandra Kolowrata da počne raditi za njegov studio Sacha-Film. Već sljedeće godine je privukao pažnju filmom Prinz und Bettelknabe, koji mu je počeo stvarati reputaciju specijalista za raskošne historijske spektakle. Serija sličnih ostvarenja, u kojima je često nastupala njegova supruga Maria Corda, je, usprkos promjenjivih financijskih rezultata, osigurala angažmane u Njemačkoj, te, konačno u Hollywoodu, gdje se krajem 1920-ih, usprkos početnog skepticizma, počeo prilagođavati novoj tehnologiji zvučnog filma. Ubrzo se ispostavilo da Korda ne može pronaći zajednički jezik s tadašnjim hollywoodskim mogulima, a istovremeno mu se raspao i brak sa Marijom Cordom.
Korda je nakon toga otplovio natrag preko Atlantika, ali se skrasio u Britaniji, gdje je 1932. godine osnovao studio London Films. Već sljedeće godine je postigao ogroman uspjeh sa historijskom komedijom The Private Life of Henry VIII, koji je nagrađen Oscarima. Ti i drugi uspjesi su 1936. godine omogućili da se sagradi raskošni studio u Denhamu, gdje će se sljedećih nekoliko godina snimati niz raskošnih i prestižnih ostvarenja, uključujući prve britanske filmove u boji. U tom se periodu bio u braku sa Merle Oberon, koja je uživala status jedne od najvećih filmskih zvijezda svog vremena. Tek je izbijanje drugog svjetskog rata natjeralo Kordu da se vrati u Hollywood, ali i to isključivo radi korištenja tamošnjih studija i tehničkih laboratorija. Godine 1942. ga je, u znak priznanja za pomoć svojoj novoj domovini u ratu, kralj George VI proglasio vitezom (sir). Korda je nakon rata preuzeo British Lion Films i preko tog studija producirao ostvarenja kao što je The Third Man. Pred kraj života je izrazio interes da producira filmove o Jamesu Bondu, ali ga je u tome zaustavila smrt od srčanog udara.
Sljedeće filmove je Korda režirao.
- 1948 Bonnie Prince Charlie
- 1947 An Ideal Husband
- 1945 Perfect Strangers
- 1941 That Hamilton Woman
- 1940 The Thief of Bagdad (van špice)
- 1939 The Lion Has Wings (van špice)
- 1936 The Man Who Could Work Miracles (režija nekoliko scena - van špice)
- 1936 Rembrandt
- 1934 The Private Life of Don Juan
- 1934 The Rise of Catherine the Great (van špice)
- 1933 The Girl from Maxim's
- 1933 The Private Life of Henry VIII
- 1933 La dame de chez Maxim's
- 1932 Wedding Rehearsal
- 1932 The Golden Anchor
- 1932 Service for Ladies
- 1931 Längtan till havet
- 1931 Die Männer um Lucie
- 1931 Marius (kaoAlexandre Korda)
- 1931 Rive gauche
- 1930 Princess and the Plumber
- 1930 Women Everywhere
- 1930 Lilies of the Field
- 1929 Her Private Life
- 1929 The Squall
- 1929 Love and the Devil
- 1928 Night Watch
- 1928 Yellow Lily
- 1927 The Private Life of Helen of Troy
- 1927 The Stolen Bride
- 1927 A Modern Dubarry
- 1926 Madame Doesn't Want Children
- 1925 Dance Fever
- 1924 Tragödie im Hause Habsburg
- 1924 Jedermanns Frau
- 1923 Das unbekannte Morgen
- 1922 Samson und Delila
- 1922 Die Tragödie eines verschollenen Fürstensohnes
- 1922 Herren der Meere
- 1920 The Prince and the Pauper
- 1920 A 111-es (kaoSándor Korda)
- 1919 Ave Caesar! (kao Korda Sándor)
- 1919 Neither at Home or Abroad (kao Korda Sándor)
- 1919 White Rose (kao Korda Sándor)
- 1919 Yamata (kao Korda Sándor)
- 1919 Man of Gold (kao Korda Sándor)
- 1918 Mary Ann
- 1917 Faun (kao Korda Sándor)
- 1917 Gólyakalifa (kao Korda Sándor)
- 1917 Harrison és Barrison
- 1917 St. Peter's Umbrella
- 1917 Mágia (kao Korda Sándor)
- 1916 A Dolovai nábob leánya
- 1916 A Kétszívü férfi (kao Korda Sándor)
- 1916 A Nagymama (kao Korda Sándor)
- 1916 A Nevetö Szaszkia
- 1916 Az egymillió fontos bankó
- 1916 Ciklámen
- 1916 Fehér éjszakák
- 1916 Mágnás Miska (kao Korda Sándor)
- 1916 Vergödö szívek (uncredited)
- 1916 Mesék az írógépröl (kao Korda Sándor)
- 1915 A tiszti kardbojt (kao Korda Sándor)
- 1915 Lyon Lea (kao Korda Sándor)
- 1915 Tutyu és Totyó (kao Korda Sándor)
- 1914 A becsapott újságíró
- 1914 Örház a Kárpátokban (as Korda Sándor)
- Kulik, Karol. Alexander Korda: The Man Who Could Work Miracles. Virgin Books, 1990. ISBN 978-0-87000-335-6
- Alexander Korda na sajtu IMDb
- Alexander Korda na Screenonlineu Britanskog filmskog instituta
- Alexander Korda at Virtual History