Prijeđi na sadržaj

Ratimir Kalmeta

Izvor: Wikipedija
Ratimir Kalmeta
Rođenje 22. lipnja 1916.
Obrovac
Smrt 24. kolovoza 2005.
Rijeka
Narodnost Hrvat
Polje opći zemljopis
etnologija
etnografija
ekonomski zemljopis
jezikoslovlje
Institucija PMF u Zagrebu
Ekonomski fakultet u Rijeci
Alma mater Filozofski fakultet (ZG)a
Prirodoslovni fakultet (BG)
aKasnije razdvojen i na PMF
Portal o životopisima

Ratimir Kalmeta (Obrovac, 22. lipnja 1916. − Rijeka, 24. kolovoza 2005.), hrvatski zemljopisac, pedagog, izumitelj, publicist i jezikoslovac.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Djetinjstvo i školovanje

[uredi | uredi kôd]

Ratimir je Kalmeta rođen 22. lipnja 1916. godine u Obrovcu,[1] mjestu u zadarskom zaleđu. Otac Petar bio je rodom iz Arbanasa kod Zadra (danas dijelom tog grada), a majka Katica (r. Knez) iz okolice Knina. S obzirom na to da mu je otac radio kao financijski inspektor diljem Jugoslavije, mladi je Ratimir pohađao škole u četiri različita grada.[1] Pučko školovanje započeo je u Splitu, a gimnazijsko obrazovanje u Pljevljima. Godine 1928. otac mu umire u sarajevskoj bolnici pa se zajedno s obitelji seli kod strica u Šibenik i ondje nastavlja gimnaziju, a potom se zbog bratova upisa na studij ponovo sele u Zagreb gdje je maturirao 1941. godine.[1] Vojni rok odslužio je dvije godine ranije u Boki.[kotorskoj?] Za vrijeme školovanja igrao je nogomet u amaterskom klubu „Jelačić” iz Trešnjevke, a u slobodno vrijeme također je svirao violinu i crtao karikature.[1]

Tijekom Drugoga svjetskog rata zaposlio se je u Ministarstvu prometa što mu je omogućilo financiranje redovitoga studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je slušao zemljopis (geografiju), narodoznanstvo s narodopisom (etnologiju s etnografijom), te hrvatsku povijest (historiografiju).[1] Diplomirao je sve tri antropogeografske navedene discipline 9. ožujka 1946. godine, s time da je geografija već sljedeće akademske godine prebačena u program novoutemeljenog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF).[1]

Profesorska karijera

[uredi | uredi kôd]

Karijeru profesora Kalmeta započinje 1947. godine u gimnaziji u Novoj Gradiški,[1] no koncem iste godine na poziv Josipa Roglića vraća se u Zagreb gdje radi kao asistent na Odjelu za geografiju PMF-a.[2] Nakon tri godine odustaje od sveučilišne karijere i zapošljava se kao profesor na IX. zagrebačkoj gimnaziji, a potom 1951. godine prelazi na Višu pedagošku školu (danas Učiteljski fakultet) gdje predaje zemljopis punih deset godina. Godine 1961. temeljem javnog natječaja izabran je u nastavno zvanje višega predavača na novoutemeljenom Ekonomskom fakultetu u Rijeci gdje priprema doktorat na temu Rijeka – prometna funkcija. Obranio ga je 1965. godine u Beogradu, nakon čega radi u Rijeci kao izvanredni profesor za nastavne predmete ekonomske i turističke geografije.[2] Dugo vremena bio je i vanjskim suradnikom riječkog Ekonomskog instituta, a obavljao je i dužnost savjetnika Ekonomskog fakulteta.[2]

Patenti

[uredi | uredi kôd]

Svestranost Ratimira Kalmete očituje se i na primjeru dvaju izuma koje je pokušao patentirati u Beogradu.[3] Radi se o dva pomagala za nastavu zemljopisa kojima se učenicima predočavaju rotacija Zemlje i Mjesečeve mijene. Zahjev za priznavanje autorstva predao je još 1957. godine, a dobio ih je tek četiri odnosno šest godina kasnije. S obzirom na to da je za punu registraciju zatražena taksa od prilično visokih 6000 dinara, Kalmeta je odustao od izdavanja konačne patentne isprave.[3]

Prisilno umirovljenje

[uredi | uredi kôd]

Godine 1972. Ratimir Kalmeta prisilno je umirovljen u 56. godini života što se tumači represijom vlasti odnosno atmosferom koja je vladala nakon Hrvatskog proljeća.[2] Njegovo domoljublje i privrženost hrvatskom identitetu očituju se od najranije mladosti kada je igrao za nacionalistički klub „Jelačić”[1] do akademske karijere i kasne starosti u kojoj se zalagao za hrvatski jezik odnosno tradicionalno nazivlje.[4] Do 1970. godine Kalmetino zalaganje za korištenje hrvatskih naziva nije bilo sporno, primjerice srpski urednici velikog „Geografskog atlasa” prihvatili su sve njegove korekture za latinično izdanje i izrazili su mu čast na naslovnici nazvavši ga „stručnim suradnikom i korektorom za hrvatsko jezično područje”.[5] Međutim, nakon 1972. godine i njegovog umirovljenja, u izdanjima na kojima je surađivao primjetno je sasvim drugačije raspoloženje. Primjerice, iz dvosveščane dječje enciklopedije „Svijet oko nas” u izdanju iz 1974. godine izbačeni su svi članci koje je sastavio Kalmeta, i to na izravan zahtjev tadašnjega ministra za kulturu SR Hrvatske dr. Stipe Šuvara.[4] Njega se također smatra odgovornim i za progon Kalmete sa Sveučilišta u Rijeci, a neposredno kasnije zbog opasnosti od režimskog uhićenja morao je nakratko boraviti i u inozemstvu.[4]

Jezikoslovno djelovanje

[uredi | uredi kôd]

Umirovljeničke godine Kalmeta provodi u Rijeci gdje nastavlja sa znanstvenim istraživanjima, a bogato pedagoško iskustvo potaklo ga je da se posebno posveti jezikoslovlju odnosno tradicionalnom hrvatskom zemljopisnom nazivlju za koje se zalagao još tijekom postojanja SFR Jugoslavije.[1] Ustrajno se borio protiv prihvaćanja srbizama u hrvatskome jeziku kao što su Evropa, padavine, kriva, ravan, pribrežni, ivični, gustina, erozioni, domaćinstvo, moreplovac, itd.[6] Težio je i odgovarajućoj primjeni pojmova kao što su vrh i vrhunac, uzvisina i uzvišenje, tijek i tok, okolica i okoliš, gora i planina, slijev i porječje, kamen i stijena, tjesnac i morski prolaz, krš i kras, razvodnica i razvođe, itd. Kalmeta se također zalagao da se zemljopis i geografija koriste kao sinonimi ne samo za opće opisivanje Zemlje već i za znanstvenu disciplinu, te da se riječ zemljopis koristi kada je god to moguće[6]

Kalmeta je navedenu tematiku obrazlagao u brojnim stručnim i drugim časopisima kao što su Geografski glasnik, Priroda, Turizam, Ekološki glasnik,[7] Dubrovački horizonti, Hrvatski planinar,[8] Nauta, Jezik, Hrvatska revija, Dometi, Novi list, Šumarski list, Politički zatvorenik, Tomislav, Školske novine, Vjesnik, Liječničke novine, Glasnik HDZ-a, Hrvatski književni list, Hrvatsko sveučilište, Kritika, Hrvatsko slovo, Krčki zbornik, Zemlja i ljudi, Moja Hrvatska, itd.[4] Velikim zalaganjem njegove supruge Vere postumno su izdane i dvije njegove zbirke Zemljopisne rasprave odnosno Zemljopisne i druge rasprave.[9] Svestrani hrvatski zemljopisac preminuo je 24. kolovoza 2005. godine u Rijeci, a sahranjen je na zagrebačkom groblju Miroševcu.[2]

Obitelj

[uredi | uredi kôd]

Ratimir Kalmeta oženio se 17. srpnja 1948. godine Dubrovčankom Verom Prvulović, profesoricom biologije i geografije. Imali su dvoje djece, Petra (r. 1949.) i Mirjanu (r. 1957.).[2]

Opus

[uredi | uredi kôd]

Nepotpuni kronološki popis:[10]

  • Međunarodni geografski kongres u Lisabonu. Geografski glasnik 11-12: str. 227., Zagreb, 1950.
  • Erupcija Etne, Geografski glasnik 11-12: str. 232., Zagreb, 1950.
  • Veliki njemački gradovi. Geografski glasnik 11- 12: str. 232., Zagreb, 1950.
  • Kanal Dunav - Crno more u Rumunjskoj. Geografski glasnik 11-12: str. 232., Zagreb, 1950.
  • Vodeni sistem Ob - Aralo - Kaspijsko jezero, Geografski glasnik 11-12: str. 233., Zagreb, 1950.
  • Katastrofalni učinak monsuna u Indiji. Geografski glasnik 11-12: str. 237. – 238., Zagreb, 1950.
  • Američka ekspedicija na Antarktiku. Geografski glasnik 11-12: str. 240., Zagreb, 1950.
  • Južna Amerika, Školska knjiga, 55 str., Zagreb, 1951.
  • Opća geografija : za više razrede gimnazije, Školska knjiga, 308 str., Zagreb, 1955. (kasnija izdanja: 1956. (288 str.) i 1958. (252 str.), (udžbenik).
  • Opća geografija, Viša upravna škola u Zagrebu, Zagreb, 1957. (skripta).
  • Geografija Jugoslavije, Viša upravna Ikola u Zagrebu, Zagreb, 1957. (skripta).
  • Geografski atlas, Zavod za kartografiju Geokarta, Beograd, 1960. (27 str.), 1961. (31 str.), 1963. (31 str.), 1966. (35 str.), 1966. (35 str.) i 1972. (35 str.).
  • Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu, Školska knjiga, Zagreb, 1960. i 1974. - R. Kalmeta je autor natuknica: Koralji (1. sv.: str. 221.), Prašume (2. sv.: str. 80. – 81.), Pustinje (2. sv.: str. 90.), Stepe i tundre (2. sv.: str. 152.), Vulkani (2. sv.: str. 210.), itd.
  • Idejna skica materijalne baze i nacrt Nastavnoga programa za katedre geografije za pedagoške akademije u SR Hrvatskoj. Pedagoška akademija u Zagrebu i Školska knjiga, Zagreb, 1962.
  • Obradba klimatskih elemenata i modikatora u svrhu ocjene mogućnosti razvoja zimskoga turizma u Gorskome kotaru. (elaborat Ekonomskoga instituta u Rijeci), Rijeka, 31. ožujka 1963.
  • Privreda Islanda, Zemlja i ljudi. Zbornik Srpskoga geografskog društva 12: 86. – 93., Beograd, 1963.
  • Rijeka kao tranzitna luka, Zemlja i ljudi. Zbornik Srpskoga geografskog društva, 13: 41. – 50., Beograd, 1963.
  • Pregled privrede područja kotara Rijeke, Ekonomski institut – Rijeka, Rijeka, prosinac 1965.
  • Poznajete li Jadran?, Vjesnik u srijedu, str. 1., Zagreb, 12. svibnja 1965.
  • Ekonomsko-geografska osnova teritorija; Cestovne saobraćajnice riječkog kotara. Ekonomski institut – Rijeka, Rijeka, 1966.
  • Kritički osvrt na udžbenik za osnovne Škole "Moja domovina" i na pomoćno sredstvo Moj prvi atlas (elaborat Sekretarijata za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske), Rijeka, 1967.
  • O stručno pogrešnom objašnjavanju pojmova "geografski elementi" i "geografski faktori" u srednjoškolskom programu (elaborat Sekretarijata za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske), Rijeka, 1967.
  • Upute o načinu izgovora nekih glasova u stranim zemljopisnim nazivima (elaborat Zavoda za kartografiju Geokarta u Beogradu), Rijeka, 1967.
  • Mogućnost suradnje fakulteta i srednjih škola (elaborat Ekonomskoga fakulteta u Rijeci i Sveuilišta u Zagrebu), Rijeka, 1968.
  • Uvod u ekonomsku geografiju, Ekonomski fakultet u Rijeci, 33 str., Rijeka, 1968. i drugo izdanje: 1971. (skripta).
  • SR Hrvatska ima svoje Hrvatsko primorje. Hrvatski književni list 17: str. 11., Zagreb, 1969.
  • Geografski položaj otoka Krka. Krčki zbornik 1: 19. – 58., Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1970.
  • Kamo s Dalmacijom?, Vjesnik, str. 4., Zagreb, 13. rujna 1970.
  • Kvarnerski kraj ili Hrvatsko primorje. Vjesnik, str. 12., Zagreb, 19. prosinca 1970.
  • Nazivi Jadranska ili Primorska Hrvatska. Vjesnik, str. 8., Zagreb, 26. prosinca 1970.
  • Ekonomska geografija SFR Jugoslavije, 257 str., Rijeka, 1971. (skripta Ekonomskoga fakulteta).
  • Priručnik za studij na Ekonomskom fakultetu, Ekonomski fakultet – Rijeka, 80 str., Rijeka, 1971.
  • O zemljopisnom nazivu za primorje SR Hrvatske. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Rijeci, knj. 1: 101. – 108., Sveučilište u Zagrebu - Ekonomski fakultet Rijeka, 1971.
  • Neke zamjedbe na nacrt djela: Regionalna geografija Hrvatske. Hrvatsko sveuilište sv. 1 / 12: str. 15., izd. Sveučilište u Zagrebu, 3. lipnja 1971.
  • Što su Kvarnerski kraj i Hrvatsko primorje ?, Kritika 4 / 19: 696. – 705. Društvo književnika Hrvatske, Zagreb, srpanj – kolovoz 1971.
  • O nazivu Hrvatsko primorje. Dometi 4 / 9: 126. – 127., Rijeka, rujan 1971.
  • O stručnim nedostacima naziva na zemljovidu projekta "Gornji Jadran". Hrvatsko sveučilište 1 / 24: str. 7., izd. Sveučilište u Zagrebu, 27. listopada 1971.
  • U većini udžbenika zemljopisa loše je objašnjen pojam turizma. Školske novine 24 / 41 (776.): str. 9., Zagreb, 11. prosinca 1973.
  • Obrazovno značenje pravilnog pisanja zemljopisnih naziva, Školske novine 25 / 12 (789.): str. 12., Zagreb, 12. ožujka 1974.
  • Izvorno pisanje zemljopisnih naziva ima i klasno-odgovornu vrijednost (nadnaslov: Kako pisati zemljopisna imena?). Školske novine 25 / 13. (790.): str. 12., Zagreb, 19. ožujka 1974.
  • Pisanje zemljopisnih imena s politikog gledišta (nadnaslov: Kako pisati zemljopisna imena?), Školske novine, god. 25/14 (791.): str. 12., Zagreb, 26. ožujka 1974.
  • Neznanstveno, Školske novine 26 / 5. (824.): str. 11., Zagreb, 28. siječnja 1975.
  • Tradicionalna seoska kultura i turizam. Turizam 23 / l: str. 19. – 24., Zagreb, siječanj 1975.
  • O našem "inozemnom i domaćem" turizmu. Turizam 23 / 4: str. 22. – 24., Zagreb, travanj 1975.
  • Pojam morske obale. Turizam 23 / 5: str. 20. – 22., Zagreb, svibanj 1975.
  • Je li Evropa kontinent?, Školske novine 26 / 31. (850.): str. 12., Zagreb, 7. listopada 1975.
  • Obala i obalna crta. Školske novine 26 / 34. (853.): str. 10., Zagreb, 28. listopada 1975.
  • Turizam nije grana privrede. Novi list, str. 10., Rijeka, 8. – 9. studenoga 1975.
  • Zemljopisni nazivi u našem jeziku: riječje, riječni sustav, poriječje, morski sliv

ili slijev, razvođe ili razvodnica. Jezik 24 / 2: str. 50. – 53., Zagreb, prosinac 1976.

  • Zloporaba naziva fjord. Jezik 24 / 2: str. 53. – 54., Zagreb, prosinac 1976.
  • Olimpijada u Montrealu. Jezik 24 / 2: str. 54. – 55., Zagreb, prosinac 1976.
  • Društvena okolina i zagrebačka okolica. Vjesnik, 9. prosinca 1976.
  • Popularno-znanstvena sinteza o Grčkoj, Školske novine 29 / 18-19: str. 22., Zagreb, 25. travnja 1978.
  • Imenica okolina, okolica i okoliš u zemljopisnom znanstvenom jeziku. Jezik, 26 / 2: str. 48. – 53., Zagreb, prosinac 1978.
  • Zdravstveni turizam i turizmologija, Liječnike novine, Zagreb, 8/30: str. 21., lipanj 1978. (1.); 8/31: str. 16., rujan 1978. (2.); 8/32: str. 10., prosinac 1978. (3.); 9/34: str. 10., travanj 1979. (4.) i 9/35: str. 16., lipanj 1979. (5.).
  • Elzas - Elzašanin, Elsas - Elsašanin, Alzas - Alzašanin, ili Alsace - Alsašanin. Jezik 27 / 1: str. 22. – 23., Zagreb, listopad 1979.
  • Filter 160 i prijedlog. Jezik 27 / 2-3: str. 91., Zagreb, prosinac 1979.- veljača 1980.
  • O nazivima za oblike razvedenosti naše obale. Priroda 68/5-6: str. 172. – 174., Zagreb, siječanj - veljača 1980.
  • Orografska i hidrografska obilježja Karlovca i okolice. Priroda 68/9-10: str. 289. – 290., Zagreb, svibanj – lipanj 1980.
  • Titulomanija. Novi list 1. listopada 1980.
  • Pirineji ili Pireneji?, Jezik 28 / 2: str. 62. – 63., Zagreb, prosinac 1980.
  • Dogovarati (ne)što ili dogovarati se o (ne)čem? Jezik 2/28: str. 63. – 64., Zagreb, prosinac 1980.
  • Škriljci, škriljevci ili škriljavci. Jezik 28/3: str. 94., Zagreb, veljača 1981.
  • O nazivu planet(a). Jezik 28 / 3: str. 94 – 95., Zagreb, veljača 1981.
  • O nazivlju za oblike razvedenosti naše morske obale, Jezik 28/5: str. 156. – 158., Zagreb, lipanj 1981.
  • O nazivima turist, turizam i turizmologija. Jezik 29/2: str. 48. – 52., Zagreb, prosinac 1981.
  • Pješčenik, pješčar, pješćar, pješćenjak ili pješćenjak? Jezik 29/2: str. 62. – 63., Zagreb, prosinac 1981.
  • Kretanje ili gibanje Zemlje i Sunca? Jezik 29/4: str. 128., Zagreb, travanj 1982.
  • O moreplovcu i pomorcu, Jezik 29 / 5: str. 155. – 157., Zagreb, lipanj 1982.
  • Znanstveni nazivi za 21. ožujka i 23. rujna. Jezik 30/1: str. 8. – 11., Zagreb, listopad 1982. (dopuna: 31/1: str. 32.).
  • Nazivi brdo i brijeg u hipsometrijskom sustavu nazivlja za uzvisine. Jezik 31/1: str. 14. – 18., Zagreb, listopad 1983.
  • 1. kolosjek do 5. kolosjek. Jezik 31 / 3: 94. – 95., Zagreb, veljača 1984.
  • Znanstveni nazivi za 22. lipnja i 22. prosinca. Jezik 31/5: 141. – 144., Zagreb, lipanj 1984.
  • O imenima na našim zemljovidima. Jezik 32/3: 88. – 89., Zagreb, veljača 1985.
  • Nazivi krš i kras u hrvatskoj znanosti. Šumarski list 109/9-10: 411. – 418., Zagreb, 1985.
  • O nekim jezičnim nedostacima Zakona o šumama SR Hrvatske. Šumarski list 109/11-12: 573. – 578., Zagreb, 1985.[11]
  • Nazivi prevlaka (istam) i morski tjesnac nisu istoznačni. Jezik 33/4: 122. – 123., Zagreb, travanj 1986.
  • O zemljopisnim nazivima gora i planina. Priroda 79/7: 27. – 29., Zagreb, veljača 1990.
  • Nazivi vrh i vrhunac u zemljopisnom jeziku, Priroda 80/1: 37. – 38., Zagreb, 1990.
  • Zagaditi okolinu ili onečistiti okoliš. Ekološki glasnik 1/5-6: str. 45. – 47., Donja Lomnica, 1990.
  • Toponimija i politika. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 12: str. 63., Zagreb, 11. lipnja 1990.
  • Zemljopisni rječnik. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb, 17: str. 16. – 27., 24. kolovoza 1990. (1.); sv. 19.: str. 31., 7. rujna 1990. (2.); sv. 20.: str. 28. – 29., 14. rujna 1990. (3.); sv. 21.: str. 22. – 23., 21. rujna 1990. (4.); sv. 22.: str. 45. – 46., 28. rujna 1990. (5.); sv. 23.: str. 45. – 46., 5. listopada 1990. (6.) i sv. 24.: str. 43. – 44., 12. listopada 1990. (7.), dopuna: sv. 26.: str. 42.
  • Turistički zemljovidi s nepodpunom "osobnom kartom". Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, 21: str. 23., Zagreb, 21. rujna 1990.
  • O nazivima kras i krš. Priroda 80 / 4-5: 46 - 47, Zagreb, prosinac 1990.
  • Hoćemo li popisivati domaćinstva ili kućanstva. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 38: str. 31., Zagreb, 18. siječnja 1991.
  • Okolina, okolica i okoliš. Novi list, str. 8., Rijeka, 20. siječnja 1991.
  • Popis domaćinstava ili kućanstava. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 45: str. 38, Zagreb, 8. ožujka 1991.
  • Naziv sliv u Zakonu o vodama. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 46: str. 29, Zagreb, 15. ožujka 1991.
  • HSK Jelačić - SK Zrinski (Sisak) 6 : l. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 48: 3-4, Zagreb, 29. ožujka 1991.
  • Sociološko-politički rječnički sadržaj u Vrančićevu Dikcionaru. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 51: 34-35, Zagreb, 19. travnja 1991.
  • Koji je jezik u Hrvatskoj?, Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 56: str. 37., Zagreb, 24. svibnja 1991.
  • Hrvatske ("dalmatinske") riječi iz pomorstva u Vrančićevu Dikcionaru. Dubrovački horizonti 22/31: 53-57, Zagreb, 1991.
  • Kako posrbiti hrvatski jezik?. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 97: 38-39, 16. ožujka 1992. (1.) i sv. 98: str. 39., 23. ožujka 1992. (2.).
  • Rasizam u Srbiji. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 102: 36-37, Zagreb, 20. travnja 1992.
  • Što čeka Hrvatska pošta? Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 108: 38-39, Zagreb, 1. lipnja 1992.
  • Realistička norma. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 119: str. 2., 17. kolovoza 1992.
  • Zemljopisne (prirodne) značajke. Moja Hrvatska: zemljom kroz prostor i vrijeme, str. 111-119, DMD, Zagreb, 1992. i dopunjeno (prerađeno izdanje 1993., str. 104-112. (Geographic and natural characteristics, in: My Croatia: the land and its history) - 1994, englesko izdanje.
  • Ustavno je prigovarati jeziku Ustava. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 112: 42-43., 29. lipnja 1992. (1.) i sv. 113: str. 38., 6. srpnja 1992. (2.).
  • Igre u duhu jugoslavenstva. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 114: 42-43, Zagreb, 13. srpnja 1992.
  • Rječnik za (ne)obrazovane. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 116: str. 41, Zagreb, 27. srpnja 1992.
  • Hrvatski vani još zovu - srpskohrvatski. Glasnik HDZ 121: str. 2, Zagreb, 31. kolovoza 1992.
  • "Moja Hrvatska" ne dezinformira. Vjesnik, str. 2., Zagreb, 10. veljače 1993.
  • Da li je Republika Hrvatska - "balkanska država"?. Hrvatska revija 43/2-3: 256-264, Matica hrvatska, Zagreb 1993.
  • Plod zabluda (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska država"?, - 1.). Vjesnik, str. 37, Zagreb, 23. ožujka 1993.
  • Zauvijek napušteni (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska država" ?, - 2)., Vjesnik, str. 37., Zagreb, 24. ožujka 1993.
  • Za Hrvate veliko zlo (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska država ?, - 3.), Vjesnik, str. 37., Zagreb, 25. ožujka 1993.
  • Balkanomani (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska drava" ?, - 4.), Vjesnik, str. 45., Zagreb, 26. oujka 1993.
  • Je li Hrvatska "balkanska država"? Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 149: 42-43, 10. prosinca 1993. (1.); sv. 150: 42-43, 22. prosinca 1993. (2.) i sv. 151: 44-45, 14. siječnja 1994. (3.).
  • Zemljopisne riječi u Brodnjaka. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 153: 46-47, 11. veljače 1994. (1.) i sv. 154: 46-47, 25. veljače 1994. (2.).
  • Oko primorja i Hrvatskog primorja (nadnaslov: Zemljopisno nazivlje 1.). Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 158., str. 48., Zagreb, 22. travnja 1994.
  • Hrvatska znanost i regionim Hrvatsko primorje (nadnaslov: Zemljopisno nazivlje 2.). Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 159: str. 48., Zagreb, 6. svibnja 1994.
  • Toponomastički, zemljopisno i povijesno Hrvatsko primorje (nadnaslov: Zemljopisno nazivlje 3.). Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 160: str. 48., Zagreb, 20. svibnja 1994.
  • Klaićeve misli u Washingtonskom sporazumu. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, sv. 164-165: str. 31. – 38., Zagreb, 15. srpnja 1994.
  • Disidenti u "mrkoj stranci". Vjesnik, str. 16., Zagreb, 13. rujna 1994.
  • Zašto srpski naziv "mrki medvjed" na hrvatskoj kuni? Glasnik Hrvatske demokratske zajednice l71: 32. – 34., Zagreb, 27. listopada 1994.
  • O Babićevu "mrkom" jezikoslovlju. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 173: str. 44, Zagreb, 25. studenoga 1994.
  • Grozni - simbol borbe Čečena za slobodu. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 178: 44-45, Zagreb, 3. veljače 1995.
  • Kako je zemljopisno određena republika Hrvatska?. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 179: 44-46, Zagreb, 17. veljae 1995.
  • Životni standard pučanstva u Ekvadoru i Peruu. Glasnikp Hrvatske demokratske zajednice 180: 40-41, Zagreb, 4. ožujka 1995.
  • Krivopis vlastitih imena u "Hrvatskome pravopisu". Tomislav 4/46: 24-25, Zagreb, listopad 1995.
  • Hrvatsko primorje - od Dragonje do Boke. Nauta 2 / 11: 82-83, Rijeka, siječanj 1996.
  • Hrvatska nije "balkanska država". Nauta 2 / 12: 80-81, Rijeka, veljača 1996.
  • O zaljevu fjordu. Nauta 2 / 16: 52 - 55 i 91, Rijeka, srpanj 1996.
  • Mjesečeve mijene (faze). Ekološki glasnik 5/1: 37 - 41, Donja Lomnica, rujan 1996.
  • Polarni dan i noć. Nauta 2 / 18: 68 - 70, Rijeka, listopad 1996.
  • O fjordu kao posebnoj vrsti zaljeva. Ekološki glasnik 5/2: 57-65, Donja Lomnica, listopad 1996.
  • Je li Republika Hrvatska - "balkanska država"...? Ekološki glasnik 5/4: 59-62, Donja Lomnica, prosinac 1996.
  • Planeti, planetoidi, sateliti i militarizacija svemira. Ekološki glasnik 5/5: 45-54, Donja Lomnica, siječanj 1997.
  • Čovjek prkosi vulkanskim erupcijama. Ekološki glasnik 5/7: 51-55, Donja Lomnica, ožujak 1997.
  • Nazivi za pojmove vezane uz rijeku od izvora do ušća (nadnaslov: Iz riznice hrvatskih zemljopisnih naziva). Ekološki glasnik 5/7: 57-58, Donja Lomnica, ožujak 1997.
  • Sargaško more. Ekološki glasnik 5/9: 51 - 53, Donja Lomnica, svibanj 1997.
  • O uporabi naziva kamen i stijena. Ekološki glasnik 5/10: 29-31, Donja Lomnica, lipanj 1997.
  • Spojni morski kanali. Ekološki glasnik 6/4: 55 - 58, Donja Lomnica, prosinac 1997.
  • Arktik - područje burne budućnosti. Ekološki glasnik 6/6., str 37-44, Donja Lomnica, veljača 1998.
  • Brdo, brijeg, gora, planina: o suvremenoj morfološko-hipsometrijskoj ljestvici naziva za uzvisine i prijedlog za njihovu promjenu. Hrvatski planinar 90/11-12: 330-332, Zagreb, studeni-prosinac 1998.
  • O uporabi zemljopisnih naziva. Hrvatsko slovo, str. 12., Zagreb, 3. srpnja 1998.
  • Zemljopisni nazivi u Vrančićevu Dikcionaru i suvremenoj znanosti. Hrvatsko slovo, str. 30., Zagreb, 28. kolovoza 1998.
  • Brdo, brijeg, gora, planina. Ekološki glasnik 7/3: 37-40, Donja Lomnica, ožujak 1999.
  • Spojni morski kanali. Ekološki glasnik 7/5: 24 - 28, Donja Lomnica, kolovoz 1999.
  • Balkan i balkanomani. Politički zatvorenik 9 / 90: 56 - 57, Zagreb, rujan 1999.
  • O nazivima geološka građa i geološki sastav. Ekološki glasnik 7/6: 24-28, Donja Lomnica, rujan 1999.
  • Dva besmislena smisla u nazivima "krš u užem smislu" i "krš u širem smislu". Ekološki glasnik 7/8-9: 48-53, Donja Lomnica, studeni-prosinac 1999.
  • Hrvatska je država Srednje Europe i Sredozemlja, ali istodobno podunavska i panonska zemlja  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. svibnja 2009. (Wayback Machine), Vjesnik - Pismo dr Ratimira Kalmete, str. 13., Zagreb, 10. siječnja 2000.
  • Dr. Tihomir Marjanac u ulozi recenzenta i lektora. Ekološki glasnik 8/4: 27-31, Donja Lomnica, travanj 2000.
  • Je li cilj alpinista uspon na vrh planine ili na njezin vrhunac. Ekološki glasnik 8/6: 19-21, Donja Lomnica, lipanj 2000.
  • O fjordu kao posebnoj prirodnoj pojavi uz Dan planeta Zemlje. Ekološki glasnik 10/4-5: 25-29, Donja Lomnica, travanj-svibanj 2002.
  • Zemljopisne rasprave, Ekološki glasnik, d.o.o., Zagreb, 2008., 312 str.
  • Zemljopisne i druge rasprave, Ekološki glasnik, d.o.o., Zagreb, 2009., 342 str.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b c d e f g h i Nosić, Milan (2006.), str. 7.
  2. ↑ a b c d e f Nosić, Milan (2006.), str. 8.
  3. ↑ a b Vidi:
    • Nosić, Milan (2006.), str. 9.
    • Ham, Sanda (2005.), str. 200.
  4. ↑ a b c d Nosić, Milan (2006.), str. 11.
  5. ↑ Nosić, Milan (2006.), str. 12.
  6. ↑ a b Magaš, Damir (2010.), str. 391.
  7. ↑ Ekološki glasnik
  8. ↑ Hrv. planinar
  9. ↑ Magaš, Damir (2010.), str. 390.
  10. ↑ Nosić, Milan (2006.), str. 13. – 14.
  11. ↑ Šumarski list (pdf velik 11 MB!)

Citirana literatura

[uredi | uredi kôd]
  • (hrv.) Magaš, Damir. 2010. Prikazi knjiga: Ratimir Kalmeta. Geoadria. XV. 2. Hrvatsko geografsko društvo. Zadar. ISSN 1331-2294CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
  • (hrv.) Nosić, Milan. 2006. Život i djelo Ratimira Kalmete. Riječ. XII. 3. Hrvatsko filološko društvo. Rijeka. ISSN 1330-917XCS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
  • (hrv.) Ham, Sanda. 2005. U spomen: Ratimir Kalmeta. Jezik. LII. 5. Hrvatsko filološko društvo. Rijeka. ISSN 0021-6925CS1 održavanje: parametar ref identičan predodređenom (link)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratimir_Kalmeta&oldid=6903659"