Otok
Ovo je glavno značenje pojma Otok. Za druga značenja pogledajte Otok (razdvojba).
Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke. Riječni otoci ponegdje se nazivaju adama.
Najveći svjetski otok je Grenland.
Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization) otok je kopno potpuno okruženo morem.[nedostaje izvor]
Razdioba po površini:[nedostaje izvor]
- otok je kopno potpuno okružen morem površine veće od 1 km2
- otočić ili školj je kopno potpuno okruženo morem površine od 0,01 do 1 km2
- hridi i grebeni su površina manjih od 0,01 km2.
Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1185. Naseljenih je otoka 2009. godine bilo 48. Nenaseljeno je 670 otoka i otočića. Stjenovitih ostataka abrazijom razorenih otočića koji su uvijek iznad morske razine ili hridi je 389, a grebena, koji su ovisno o plimi i oseci nekad potopljeni, 78.[1]
Ukupna površina otočnog prostora Republike Hrvatske iznosi 3259 km2. Od toga na otoke otpada 3196 km2, na otočiće 62 km2, te na hridi i grebene 1.4 km2.[nedostaje izvor]
Ukupna dužina obalne crte otoka, otočića i hridi je 4058 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.
- Površinom najveći otoci u Jadranskome moru su Cres (405.8 km2) i Krk (405.8 km2).[1]
- Najmanji otok je Smokvica Vela uz Kornat (1.04 km2)
- Otok s najdužom obalnom crtom je Pag (269.2 km).[1]
- Otok s najkraćom obalnom crtom je Vele Orjule (5.8 km).
Vidi i: Popis otoka Hrvatske
- ↑ a b c Statistički ljetopis 2009. www.dzs.hr. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 11. ožujka 2021.
- Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.