Georg Brandt
| Georg Brandt | |
| Rođenje | 26. lipnja 1694. Riddarhyttan, Skinnskatteberg, Västmanland, Švedska |
|---|---|
| Smrt | 29. travnja 1768. Stockholm, Švedska |
| Narodnost | Šveđanin |
| Polje | kemija mineralogija |
| Institucija | Sveučilište u Uppsali |
| Poznat po | otkriću kobalta |
| Portal o životopisima | |
Georg Brandt (Riddarhyttan, 26. lipnja 1694. – Stockholm, 29. travnja 1768.) bio je švedski kemičar i mineralog zaslužan za otkriće kobalta 1735. godine. Bio je prva osoba koja je otkrila metal nepoznat u antičkome dobu.
Brandt se rodio u Riddarhyttanu, u župi Skinnskatteberg u Županiji Västmanland u Švedskoj kao sin Jurgena Brandta, vlasnika rudnika i ljekarnika, i Katarine Ysing. Bio je profesor kemije na Sveučilištu u Uppsali, a preminuo je u Stockholmu. Pokazao je da je kobalt izvor plave boje kod stakla, a ne bizmut kao što se prije smatralo (kobalt i bizmut najčešće su se pojavljivali u istoj rudi).
Oko 1741. godine je napisao: "Kao što postoji šest vrsta metala, isto sam tako pouzdanim eksperimentima pokazao (...) da postoji i šest vrsta polumetala: novi polumetal, nazvan kobalt (u prirodi se nalazi u rudama), živa, bizmut, cink te antimon i arsen (u prirodi se također nalaze u rudama)."
Brandt je pokazao šest načina kako razlikovati bizmut od kobalta zbog toga što su se najčešće pojavljivali u istim rudama:
- bizmut se lomi, a kobalt više nalikuje pravome metalu
- pri njihovu spajanju ne dolazi do miješanja već se slažu kao badem i njegova ljuska
- pri gorenju rude kobalta i alkalijskih elemenata nastaje plavi plin poznat kao zaffera, sasre ili smalt; kod bizmuta to nije slučaj
- bizmut se lagano tali i ako ostaje talina, karbonati stvaraju žuti prah
- bizmut se stapa sa živom; kod rude kobalta to nije slučaj
- bizmut otopljen u nitratnoj kiselini s nitroklorovodičnom kiselinom (aqua regia) daje bijeli talog kada se stavi u destiliranu vodu; ruda kobalta treba alkalijske metale za stvaranje taloga, a tada stvara tamne i crne taloge