Ljetne olimpijske igre 1908.
| IV. Olimpijske igre - London 1908 | |
|---|---|
| |
| Opći podaci | |
| Grad domaćin | London, Velika Britanija |
| Otvaranje | 27. 4. 1908. |
| Zatvaranje | 31. 10. 1908. |
| Statistika | |
| Broj država | 22 |
| Broj sportaša | 2035 |
| Broj sportova | 22 |
| Broj takmičenja | 110 |
IV. Olimpijske igre su održane u Londonu u Velikoj Britaniji, iako je MOO prvobitno za domaćina igara odabrao Rim u Italiji. Međutim, zbog erupcije vulkana Vezuva 1906. godine prilikom koje je gotovo uništen grad Napulj, italijanska vlada odlučila je prenamijeniti sredstva namijenjena organizaciji Igara u obnovu i pomoć tom gradu. Stoga su Igre premještene u London.
Iako su u to doba ove Igre smatrane petim po redu, naknadno je odlučeno da se Olimpijske međuigre održane dvije godine ranije u Atini brišu iz službenog popisa Olimpijskih igara, te su od tada Igre redovno održavane isključivo s razmakom od 4 godine. Danas se Igre u Londonu nazivaju IV. Olimpijskim igrama.
Na ovim Igrama je nastavljena tradicija ceremonijala otvaranja Igara uz defile takmičara, koji je prvi put održan dvije godine ranije u Atini. Ta tradicija zadržala se do danas, iako je na Igrama u Londonu bilo dosta kontroverzi oko te ceremonije. Naime, nekoliko reprezentacija odbilo je proći u defileu, iz različitih razloga: Finci su trebali defilirati pod Ruskom zastavom i to su odbili, slično kao i Irci koji su odbili stupati pod zastavom Velike Britanije. Šveđanima nije bila izvješena njihova zastava pa su i oni odbili defile, slično kao i takmičari iz SAD, kojim je smetala činjenica da se njihova zastava (kao i sve druge) mora podići u čast kralja druge države.
Ove Igre su pokazale važnost uspostave zajedničkih sudačkih pravila i sudačke službe sastavljene od sudaca iz različitih zemalja, a ne samo iz zemlje domaćina kako je to do tada bio slučaj.
Najpoznatiji trenutak Igara bila je maratonska utrka, u kojoj je do samog cilja vodio Dorando Pietri, ali je potpuno iscrpljen u samom stadionu više puta pogrešno skrenuo. Na kraju su ga preko ciljne linije doslovno prenijela dva gledaoca, te je nesretnom Pietriju zbog te pomoći zlatna medalja oduzeta i dodjeljena drugoplasiranom Johny Hayesu. Pietri je kasnije ipak za svoj hrabri nastup nagrađen zlatnim pokalom od strane kraljevske porodice. Druga zanimljivost vezana uz maratonsku utrku bila je ta da bi se kraljevskoj porodici omogućio bolji pogled na tok utrke, staza je produžena na 42 km i 195 metara umjesto do tada uobičajenih 40 km. Iako su kasnije još neki maratoni održavani na različitim dionicama, IAAF je 1921. godine donio odluku da se upravo ta udaljenost proglasi službenom maratonskom dionicom.
Na ovim igrama po prvi put je uključen i jedan tradicionalno zimski sport, umjetničko klizanje.
|
|
(Medalje domaćina posebno istaknute)
| Olimpijske igre 1908 | 
| ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Plasman | Država | Ukupno | |||
| 1 |  Velika Britanija
|
56 | 51 | 38 | 145 |
| 2 |  SAD
|
23 | 12 | 12 | 47 |
| 3 |  Švedska
|
8 | 6 | 11 | 25 |
| 4 |  Francuska
|
5 | 5 | 9 | 19 |
| 5 |  Njemačka
|
3 | 5 | 6 | 14 |
| 6 |  Mađarska
|
3 | 4 | 2 | 9 |
| 7 |  Kanada
|
3 | 3 | 10 | 16 |
| 8 |  Norveška
|
2 | 3 | 3 | 8 |
| 9 |  Italija
|
2 | 2 | 0 | 4 |
| 10 |  Belgija
|
1 | 5 | 2 | 8 |
| 11 |  Australazija (Australija i Novi Zeland)
|
1 | 2 | 2 | 5 |
| 12 |  Rusija
|
1 | 2 | 0 | 3 |
| 13 |  Finska
|
1 | 1 | 3 | 5 |
| 14 | Južna Afrika
|
1 | 1 | 0 | 2 |
| 15 |  Grčka
|
0 | 3 | 0 | 3 |
| 16 |  Danska
|
0 | 2 | 3 | 5 |
| 17 |  Bohemija
|
0 | 0 | 2 | 2 |
 Holandija
|
0 | 0 | 2 | 2 | |
| 19 |  Austrija
|
0 | 0 | 1 | 1 |
| Ukupno | 110 | 107 | 106 | 323 | |
- London 1908, MOO
| Ljetne olimpijske igre | |
|---|---|
| Zimske olimpijske igre | |
1 IOC ih ne priznaje ex post facto. 2 Otkazane zbog Prvog svjetskog rata. 3 Otkazane zbog Drugog svjetskog rata. | |
