Plamenac
| Plamenac | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Phoenicopteriformes |
| Porodica: | Phoenicopteridae |
| Rod: | Phoenicopterus |
| Vrsta: | P. roseus |
| Dvojno ime | |
| Phoenicopterus roseus Pallas, 1811 | |
| Sinonimi | |
| Phoenicopterus antiquorum | |
| Baze podataka | |
Plamenac (ružičasti plamenac, lat. Phoenicopterus roseus) je najveća i najraširenija vrsta plamenaca.
Najveća je vrsta plamenaca, u prosjeku je 110-150 cm visok i 2-4 kg težak. Najveći muški flamingo bio je 187 cm visok i 4.5 kg težak.[1] Raspon krila mu je oko 1.5 m. Mužjaci i ženke izgledaju podjednako, iako su mužjaci malo veći. Perje je uglavnom ružičastobijele boje, ali na krilima imaju neka pera crvene i crne boje. Kljun je ružičaste boje, ima crn i skučen vrh. Oči su blijedožute. Vrat je dugačak i jako savitljiv. Noge su potpuno ružičaste. Krila su mu uska.
Prehrana ružičastog plamenca se sastoji od kukaca, crva, vegetacije i algi. Pretežito se hrane tijekom dana. U potrazi za hranom glavu potpuno urone u vodu. Tako mogu izdržati 20 sekundi. Hranu nalaze filtrirajući vodu.[2] Rijetko uzimaju hranu s površine vode, a ponekad plivaju u potrazi za hranom. Kljun je izvrsno prilagođen prehrani tako što je neobično savijen prema dolje. To omogućava lakše uzimanje hrane. Ružičastom plamencu je boja djelomično određena zbog beta karotena u prehrani.[3]
Ružičasti plamenci se smatraju jako društvenim pticama jer se gnijezde u kolonijama koje se sastoje od nekoliko stotina do nekoliko tisuća jedinki. Udvaranje ptica počinje krajem jeseni, a parovi za gniježdenje formiraju se u ljeto. Ove ptice se gnijezde na otočićima okruženim vodom, gdje se zaštićene od grabežljivaca. Gnijezda su brežuljkastog oblika, napravljena od blata i 10-20 cm visoka. U njima se nalazi jedno bijelo jaje. Dok je u jajetu, ptić često doziva svoje roditelje da ga nauče prepoznati.[4] Jaje inkubiraju oba roditelja naizmjenično (svaki 1-4 dana) tijekom 28-30 dana. Ptić je ispočetka bijele boje, a noge i kljun su mu ružičasti. Nakon nekoliko dana dobiva sivu boju. Počinje lutati izvan gnijezda nakon tjedan dana. Opernati za 75-80 dana,[1] ali tada mu perje nije ružičasto. Ružičasto postaje nakon 4 godine, kada ptić spolno sazrije. Roditelji mladunce hrane voljkinim "mlijekom". Kad prestanu hraniti mladunce, roditelji ih napuštaju, a oni se okupljaju u ogromne skupine (koje se nazivaju "škole") i dalje sami odrastaju dok ne mogu letjeti. Konačnu visinu ptica dosegne za oko dvije godine. Ove ptice obično dožive oko 20 godina u divljini.
Rasprostranjen je u dijelovima Afrike, južne Azije (obalna područja Pakistana i Indije), južne Europe (Španjolska, Sardinija, Albanija, Grčka, Cipar, Portugal i regija Camargue u Franscuskoj) i Turske. Jedna ptica je viđena na Kokosovim otocima. Najveće stanište ružičastih plamenaca je indijska savezna država Gujarat.
Prijetnje su mu grabežljivci, gubitak i izmjena staništa, smetnje kolonijama tijekom razmnožavanja, spuštanje razine vode u jezerima... Populacija ružičastog plamenca sadrži oko 545-682 tisuće jedinki, a u zatočeništvu se nalazi 3.888 jedinki.[5] Prirodni neprijatelji su afrički marabu, divlja svinja i lisice.
- ↑ a b Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 26. veljače 2009. Pristupljeno 14. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://www.theanimalfiles.com/birds/flamingos/greater_flamingo.html
- ↑ http://www.avianweb.com/flamingos.html
- ↑ http://www.nhptv.org/natureworks/flamingo.htm
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. svibnja 2013. Pristupljeno 5. lipnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Phoenicopterus roseus |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Phoenicopterus roseus |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Phoenicopterus roseus |