Mangrova palma
Mangrova palma | |
---|---|
Status zaštite | |
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)[1] | |
Raspon fosila | |
82–0 Ma Kasna kreda - danas | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Liliopsida |
Red: | Arecales |
Porodica: | Arecaceae |
Potporodica: | Nypoideae Griff. |
Rod: | Nypa Steck[2] |
Vrsta: | N. fruticans |
Dvojno ime | |
Nypa fruticans Wurmb[3] | |
Rasprostranjenost | |
Baze podataka | |
Mangrova palma (lat. Nypa), jedini rod s jednom vrstom koji čine potporodicu Nypoideae u porodici palmovki (Arecaceae). N. fruticans raširena je po tropskim krajevima Azije, Oceanije, Afrike i Amerike.[4]
Svojim deblom Nypa podsjeća na mangrove pa se naziva i mangrova palma.
Nypa fruticans je velika, zimzelena palma promjera do 45 cm. Njezina se stabljika grana u razmacima i oblikuje pojedinačne nakupine velikih, uspravnih listova od kojih svaki može biti dugačak do 6 metara.[5]
Vrlo je cijenjena kao izvor hrane i materijala za lokalno stanovništvo. Pruža jestivo sjeme i sok plus izvrstan materijal za pokrivanje slamom. Često se uzgaja na malim plantažama radi opskrbe hranom i materijalima, a također se široko sadi duž močvarnih obala, često s mangrovama, kako bi se zaštitila obala od erozije.[5]
Nypa fruticans je široko rasprostranjena ali postoje neke lokalizirane prijetnje ovoj vrsti od gubitka staništa. Biljka je klasificirana kao 'najmanje zabrinjavajuća' na Crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN-a (2013.)[5]
Rasprostranjenost: Istočna Azija - Indija, Šri Lanka, Bangladeš, Mjanmar, južna Kina (Hainan), kroz jugoistočnu Aziju do Nove Gvineje, Solomonskih otoka i sjeverne Australije.[5]
Mangrove močvare, plimna područja u dubokom blatu u močvarnim obalnim nizinskim područjima. Raste u vodi ili mjestima koja su podložna plimnim plavljenjima.[5]
Sjeme se jede sirovo, ubrano dok su plodovi nezreli, sjeme ima izvrstan kremasti okus. Bijeli endosperm nezrelih sjemenki je sladak i želeast, a konzumira se kao međuobrok. Zrele sjemenke se ponekad jedu, ali su vrlo tvrde.[5]
Iz cvata se dobiva šećerni sok. Koristi se uglavnom za izradu alkoholnih pića, ali i za izradu sirupa, šećera i octa. Cvat se kuha kako bi se dobio energetski slatkiš.[5]
Različiti dijelovi nipa palme izvor su tradicionalnih lijekova (npr. sok od mladih izdanaka koristi se protiv herpesa, pepeo spaljenog materijala nipe protiv zubobolje i glavobolje). Biljka (dio nije naveden) koristi se kao lijek za ugrize stonoga i kao lijek za čireve.
Lišće je izvrstan materijal za izradu slame i košara. Također se mogu utkati u zidove. Jake lisne peteljke imaju mnoge strukturne namjene. Od njih se također prave strijele. Lišće može sadržavati do 10% tanina.[5]
- ↑ Ellison, J.; Koedam, N.E.; Wang, Y.; Primavera, J.; Jin Eong, O.; Wan-Hong Yong, J.; Ngoc Nam, V. 2010. Nypa fruticans. IUCN Red List of Threatened Species. 2010: e.T178800A7610085. doi:10.2305/IUCN.UK.2010-2.RLTS.T178800A7610085.en. Pristupljeno 8. siječnja 2023.
- ↑ genus Nypa. Germplasm Resources Information Network (GRIN) [Online Database]. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a, Agricultural Research Service, Beltsville, Maryland. 16. ožujka 2010. Pristupljeno 9. siječnja 2017.
- ↑ Nypa fruticans. Svjetski popis odabranih biljnih porodica (World Checklist of Selected Plant Families, WCSP). Kraljevski botanički vrtovi, Kew. Pristupljeno 9. siječnja 2017.
- ↑ Catalogue of Life: 28th November 2017
- ↑ a b c d e f g h Useful Tropical Plants, pristupljeno 20. studenog 2023.