Čapljina je grad od 6,340 stanovnika[2] na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, i administrativni centar istoimene općine od 28,122 stanovnika.[2]

Čapljina
Centar grada
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 43°06′N 17°42′E / 43.100°N 17.700°E / 43.100; 17.700
Država  BiH
kanton Hercegovačko-neretvanski
Općina Čapljina
Površina
 - Ukupna 274 km²[1]
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 6,340[2]
 - Područje utjecaja 28,122 [2]
 - Gustoća područja utjecaja 110 stan. / km²
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 88300
Pozivni broj +387 036
Karta
Čapljina na mapi Bosne i Hercegovine
Čapljina
Čapljina

Geografske karakteristike

uredi

Centar grada leži na desnoj obali rijeke Neretve, nedaleko od granice sa Republikom Hrvatskom, tridesetak km od Jadranskog mora. Sastoji se od kvartova: Gradina, Vrgorac, Muša, Čapljina-grad i Novi grad.

 
Centralni čapljinski trg sa skulpturom Kuzme Kovačića - Kralj Tomislav

Preko terena Općine Čapljina protiče čak četiri rijeke; Neretva, Trebižat, Bregava i Krupa.

Pored grada leži Hutovo blato koje je 1995. proglašeno Parkom prirode. To je submediteranska močvara, jedno od najvećih evropskih zimovališta ptica, koje se prostire na površini od 7 441 ha.

Hutovo blato je sa svojih 6 jezera (Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka, Svitavsko) i šezdesetak vrela, oaza mira i prirode.[3]

Naselja u Općini Čapljina

uredi

Općina Čapljina ima 27 mjesnih zajednica[1] to su;
Bajovci, Bobanovo Selo, Bivolje Brdo, Crnići, Čapljina, Čeljevo, Doljani, Domanovići, Dračevo, Dretelj, Dubrave, Dubravica, Dugandžije, Gabela, Gabela Polje, Gnjilišta, Gorica, Grabovina, Hotanj, Jasenica, Klepci, Krteljevac, Lokve, Modrič, Naklo, Opličići, Orman, Počitelj, Prćavci, Prebilovci, Sjekose, Stanojevići, Struge, Svitava, Ševaš Njive, Škare, Šurmanci, Šuškovo Naselje, Tasovčići, Trebižat, Višići, Zvirovići.

 
Željeznička stanica u Čapljini

Historija

uredi

Kraj oko Čapljine bio je naseljen još od neolita, za antike je tu živjelo Ilirsko pleme Ardijejci, pa postoji hipoteza (vrlo klimava) da je iz njihova imena, koje je na latinskom glasilo - ardea (što doslovno znači Čaplja) izvučeno kasnije slavensko ime naselja - Čapljina.

Za rimskih vremena, egzistirala je rimska vila - Mogorjelo, podignuta početkom 4. vijeka, na ostatcima ville rustice iz 1. vijeka - uništene u požaru za 3. vijeka.[4] To naselje razorili su Vizigoti negdje između 401. - 403. pa su ga stanovnici napustili.[4]

Ostala nalazišta su:

U srednjem vijeku područje Čapljine bilo je dio Humske oblasti, koju je 1326. god, bosanskoj banovini priključio Stjepan II Kotromanić. Svjedočanstva iz tih vremena su stećci na nekropolama šireg čapljinskog teritorija.

Za osmanske vlasti Čapljina je bila tek selo, a grad je bio obližnji Počitelj.

Čapljina se u grad počela transformirati za austrougarske vlasti, kad je izgrađena uskotračna željeznička pruga Mostar - Čapljina - Dubrovnik - Zelenika, i podignuta Duhanska otkupna stanica.

Kultura

uredi

Privreda i transport

uredi

Najveća privredna poduzeća u Čapljini bila su Tvornica duhana Čapljina (osnovana 1995.[5]) i Tvornica keksa Lasta (osnovana 1952.[6]), Tvornica duhana, koja vuče svoju genezu od austrugarske otkupne stanice za duhan je bankrotirala[5], a tvornica keksa još uvijek radi pod imenom Zvečevo-Lasta d.d., sa bitno smanjenim kapacitetom i kao vlasništvo hrvatskog Zvečeva. Pored tog tu je i građevinska firma -Neretva i hidroelektrana.

Do Čapljine danas vodi novoizgrađeni autoput A1 i željeznička pruga, iako ima sve manje redovnih linija.

Poznati sugrađani

uredi

Vanjske veze

uredi
  1. 1,0 1,1 „Mjesne zajednice” (hrvatski). Općina Čapljina. Pristupljeno 05. 08. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 „Sweden: Herzegovina-Neretva Canton” (engleski). City population. Pristupljeno 05. 08. 2015. 
  3. „Hutovo blato” (hrvatski). Općina Čapljina. Pristupljeno 05. 08. 2015. 
  4. 4,0 4,1 „Mogorjelo” (hrvatski). Općina Čapljina. Pristupljeno 05. 08. 2015. 
  5. 5,0 5,1 „Slomila nas je duhanska mafija iz državnog vrha!” (hrvatski). slobodna dalmacija. Pristupljeno 05. 08. 2015. 
  6. „ZVEČEVO-LASTA d.d. Čapljina” (hrvatski). REDAH. Arhivirano iz originala na datum 2016-05-06. Pristupljeno 05. 08. 2015.