Korenica
Korenica (od 1945. do 1991. Titova Korenica), naselje u Lici i sjedište općine Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji.
Korenica
| |
|---|---|
  Korenica Korenica na karti Hrvatske | |
| Županija | Ličko-senjska županija |
| Općina/Grad | Plitvička Jezera |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 44.744 N |
| - z. d. | 15.71 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 1.570 |
| Pošta | 53230 Korenica |
| Pozivni broj | +385(0)53 |
| Autooznaka | GS |
 | |
Naselje Korenica smjestilo se podno planinskog lanca Ličke Plješivice u Bijelom polju. U više dugačkoj nego širokoj dolini, kroz to polje prolazi istoimena rječica Korenica. Korenica je nastala i razvila se u obrambeno naselje podno srednjovjekovne utvrde Mrsinj, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije. Danas Korenica ima 3.170 stanovnika, uglavnom zaposlenih u NP Plitvička Jezera i samostalnim djelatnostima od kojih je turizam najznačajnija grana.
Stanovništvo
urediPrema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. općina Plitvička jezera (Korenica) imala je sljedeći sastav: Samo naselje Korenica ima oko 3000 stanovnika od čega Hrvati broje oko 2600 stanovnika i 400 ostali.
- broj stanovnika općine Plitvička jezera (Korenice): 4.668 stanovnika
Etnički sastav je sljedeći:
Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Titova Korenica, slijedećeg etničkog sastava:
| godina popisa | ukupno | Srbi | Hrvati | Jugoslaveni | ostali |
|---|---|---|---|---|---|
| 1991. | 11.393 | 8.585 (75,35%) | 1.996 (17,51%) | 385 (3,37%) | 427 (3,74%) |
| 1981. | 12.261 | 8.481 (69,17%) | 2.311 (18,84%) | 1.300 (10,60%) | 169 (1,37%) |
| 1971. | 14.637 | 11.112 (75,91%) | 3.009 (20,55%) | 274 (1,87%) | 242 (1,65%) |
Korenica (naseljeno mjesto)
uredi- 2001. - 1570
- 1991. - 1716 (Srbi - 1519, Jugoslaveni - 84, Hrvati - 49, ostali - 64)
- 1981. - 1299 (Srbi - 1113, Jugoslaveni - 115, Hrvati - 54, ostali - 17)
- 1971. - 829 (Srbi - 767, Hrvati - 42, Jugoslaveni - 12, ostali - 8)
Izvor
uredi- CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Povijest
urediKorenica je nastala i razvila se podno srednjovjekovne starohrvatske utvrde Mrsinj, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije. Poznato je da je hrvatski ban porazio Osmansku vojsku kod potoka Korenice oko 1500. godine.
U Korenici se nalazi grob Ibrahima Sulejmana Bačića, paše s dva konjska repa (tursko odličje) koji je zajedno s jednim pristašom, zbog nemira u Turskoj 1831. prebjegao, te u listopadu iste godine umro.
Korenica je bila sjedište Koreničke kumpanije br. 6 koja je pripadala Otočkoj pukovniji Karlovačke vojne krajine. [2]
Kotar Korenica i kotar Udbina imali su velike gubitke stanovništva u Drugom svjetskom ratu. Na području ova dva kotara (poslijeratna opština Titova Korenica) život je izgubilo 6.399 stanovnika čiju smrt su prouzrokovali fašisti. Uglavnom je riječ o žrtvama genocida koji je sprovodila Nezavisna Država Hrvatska.
Od 6.399 žrtava 1.456 su pali borci NOVJ, dok je 3.193 žrtve fašističkog terora, a 1.750 stanovnika je umrlo od tifusa. Zločini ustaša nad stanovništvom kotara Korenica i kotara Udbina predstavljaju primjer genocida koji je Nezavisna Država Hrvatska provodila nad srpskim stanovništvom Like. Od 3.193 poimenice poznate žrtve fašističkog terora - 3.141 su srpskog, a 51 hrvatskog porijekla.[3]
Koristeći široke ovlasti, iako bez zakonskoga temelja, ministar unutarnjih poslova Federalne Države Hrvatske, Vicko Krstulović donio je 5. listopada 1945. odluku o promjeni naziva mjestu Korenica u Titova Korenica. Odluka je stupila na snagu 5. prosinca 1945.[4] Prijašnji naziv vraćen je tek 7. veljače 1997.[5]
Od 30. prosinca 1992. do 7. veljače 1997. postojale su na istome području općine Titova Korenica, Smoljanac i Udbina.
Velika prijeratna općina Korenica podjeljena je 1997. godine u 2 općine: Plitvička Jezera i Udbina.
Slavni ljudi
uredi- Rade Končar, sekretar KPH i organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj i Dalmaciji.
Sport
urediIzvori
uredi- ↑ 12. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI, PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2001., Ličko-senjska županija
- ↑ Franz de Paula Julius Fras, Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze mit besonderer Rücksicht auf die Beschreibung der Schlösser, Ruinen, Inskriptionen und andern dergleichen Überbleibseln von Antiquitäten nach eigener Anschauung und aus den zuverlässigsten Quellen dargestellt für Reisende, und zur Forderung der Vaterlandsliebe. : Ein Versuch von Franz Julius Fras, k. u. k. Schulendirektor der Karlstädter Militärgrenze und mehreren gelehrten Gesellschaften Mitglied. - Zagreb, tiskano kod Franje Župana, 1835.
- ↑ Kotar Korenica i kotar Udbina u NOR-u i socijalističkoj izgradnji, Karlovac, 1979. str. 980, 988-989.
- ↑ Odluka o promjeni naziva mjesta »Korenica« u »Titova Korenica« - Ministarstvo unutarnjih poslova, broj: 7578-1945 od 5. listopada 1945. objavljena je u "Zborniku zakona, uredaba i naredaba", god. I., sv. IX. od 5. 12. 1945.,
Izdavač: Narodne novine, Zagreb - ↑ Prijašnji naziv je vraćen tek 7. veljače 1997., stupanjem na snagu Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06) što je potvrđeno i sadašnjim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Korenica treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.