Vrane
| Corvidae | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Passeriformes |
| Podred: | Passeri |
| Natporodica: | Corvoidea |
| Porodica: | Corvidae Vigors, 1825. |
| Rasprostranjenost | |
 Rasprostranjenost vrana. | |
| Rodovi | |
u tekstu | |
| Baze podataka | |
Vrane (lat. Corvidae) su porodica ptica koje žive širom svijeta i sastavljene su od 23 roda[1][2] i preko 120 vrsta. Od toga rod gavrana (Corvus) uključuje više od jedne trećine ukupnog broja vrsta ove porodice.
Vrane su velike do vrlo velike vrapčarke snažne građe, sa snažnim nogama, a kod svih vrsta osim jedne postoje dlakicama pokrivene nosnice. Mnoge vrane umjerenih područja su uglavnom crne ili plave; međutim, neke su crno-bijele, neke imaju plavoljubičast odsjaj a mnoge tropske vrste su jarkih boja. Spolovi su vrlo slični po boji i veličini. U ovu porodicu spadaju najveće vrapčarke.
Najmanja vrana je Aphelocoma nana, s težinom od 40 grama i dužinom od 21,5 cm. Najveća je gavran, težak 1400 grama i dug 65 cm.
U ovoj porodici najinteligentnije od svih ptica[3][4] pokazale su da imaju svijest o sebi, pomoću testa s ogledalom (svraka) i izrade alata (gavrani); sposobnosti koje su do nedavno bile pripisivane isključivo ljudima i nekim višim sisavcima.
Prirodna hrana mnogih vrana se sastoji od beskralježnjaka, ptića, malenih sisavaca, bobica, voća, sjemenja i strvina. Međutim, mnoge su se vrste odlično prilagodile životu u gradovima i ishrani koja uključuje i kruh, špagete i ostalu hranu koju ljudi bace.
Partnerske veze su kod vrana veoma jake i čak doživotne kod nekih vrsta. Mužjak i ženka grade veliko gnijezdo zajedno na drveću ili drugom pogodnom mjestu. Mužjak također hrani ženku tokom inkubacije. Gnijezdo se sastoji od grančica prekrivenih travom i korom drveta. Ženke nesu između 3 i 10 jaja, obično između 4 i 7. Jaja su obično zelenkaste boje sa smeđim pjegama. Kad se izlegnu, mladi ostanu u gnijezdu 6-10 tjedana, ovisno o vrsti.
Vrane nastanjuju gotovo cijeli svijet. Izuzetak su jedino krajnji jug Južne Amerike i polarnih područja.[5] Većina vrsta živi u tropskim dijelovima Južne i Srednje Amerike, južne Azije i Euroazije, dok u Africi, Australaziji i Sjevernoj Americi živi u svakoj manje od po 10 vrsta. Rod gavrana je s pet vrsta i jednom podvrstom ponovo naselio Australiju u relativno nedavnoj geološkoj povijesti.
- Platylophus - 1 vrsta
- Platysmurus - 1 vrsta
- Gymnorhinus - 1 vrsta
- Cyanocitta - 2 vrste
- Aphelocoma - 5 vrsta
- Cyanolyca - 9 vrsta
- Cyanocorax - 17 vrsta
- Calocitta - 2 vrste
- Garrulus - 3 vrste
- Perisoreus - 3 vrste
- Urocissa - 5 vrsta
- Cissa - 3 vrste
- Cyanopica - 1 vrsta
- Dendrocitta - 6 vrsta
- Crypsirina - 2 vrste
- Temnurus - 1 vrsta
- Pica - 3 vrste
- Zavattariornis - 1 vrsta
- Podoces - 4 vrste
- Nucifraga - 2 vrste
- Pyrrhocorax - 2 vrste
- Ptilostomus - 1 vrsta
- Corvus - 42 vrste
- ↑ Madge & Burn (1993)
- ↑ Robertson (2000), Clayton & Emery (2005)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2009. Pristupljeno 7. siječnja 2022. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://news.yahoo.com/story//nm/20080819/sc_nm/magpies_mirror_dc[neaktivna poveznica]
- ↑ Clayton & Emery (2005)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi vrane |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu vranama |