Juraj Ratkaj
Juraj Ratkaj Velikotaborski (Veliki Tabor, 22. prosinca 1612. – Zagreb, 1. rujna 1666.), barun, hrvatski katolički svećenik, povjesničar iz velikaške obitelji Ratkaj.
| Juraj Ratkaj | |
|---|---|
 | |
| barun | |
| Rođenje | 22. prosinca 1612. Veliki Tabor |
| Smrt | 1. rujna 1666. Zagreb |
| Plemićka kuća/obitelj | Ratkaj |
| Otac | Petar Ratkaj |
| Majka | Barbara Erdödy |
| Vjera | rimokatolik |
Životopis
urediSin je Petra Ratkaja i Barbare Erdödy.[1] Bio je član isusovačkoga reda (1632. – 1639.), zatim dijecezanski svećenik i od 1642. zagrebački kanonik.[2] Sudjelovao je u borbama protiv Turaka 1641. i 1648. te u 30-godišnjem ratu 1647. godine. Bio je zastupnik Ugarskoga sabora u Požunu.
U katoličkom i nacionalnom duhu napisao je povijest Hrvata Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae, koja je objavljena u Beču 1652.[1] U povijesnoj znanosti Juraj Ratkaj tako ostaje zabiljezen kao autor prve sustavne povijesti Hrvata.
Prijateljevao je i ratovao zajedno s banom Ivanom Draškovićem i mnogim drugim odličnicima toga vremena, kao sto su bili knez Juraj Frankopan i grof Petar Zrinski. Našao je vremena i za prilično slobodan život u svojem prekrasnom dvorcu Veliki Tabor, ali i za stvaranje vrlo zanimljivih književnih i povijesnih spisa. Njegov prijevod s latinskoga Kriposti Ferdinanda Drugog osobito je vrijedan zbog predgovora u kojem spočitava svojim sunarodnjacima što su nemarni u pogledu knjige i što se odaju drugim radostima, premda bi zidine njegovog Velikog Tabora mogle i njemu spočitnuti brigu za ovozemaljske radosti. Njegove sposobnosti dale su naslutiti da će izrasti u velikana svoga roda, no žestina, neposlušnost, svojeglavost i nedoličnost doveli su ga do toga da je bio lišen kanoničke časti i dohotka. Pri kraju života, iako je bio lišen kanoničke časti, zahvaljujući milosti biskupa Petretića, određen je za župnika Svetoga Ivana u Zagrebu, gdje je u miru proveo svoje posljednje dane. S njim je izumrla obitelj velikotaborskih Ratkaja.
Bilješke
uredi- ↑ a b Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 23. lipnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 54.
Literatura
uredi- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XVII, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-17-2