Trebević
Trebević je planina u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smještena je jugoistočno od Sarajeva i preko Malog i Velikog Stupnja (1522 m) nadovezuje se na Jahorinu. Najviši vrh je Sofe (1627 m).
| Trebević | |
|---|---|
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik / morski pejzaž) | |
 Pogled na Trebević iz Istočnog Sarajeva | |
  | |
| Lokacija | Bosna i Hercegovina |
| Najbliži grad | Sarajevo |
| Koordinate | 43°49′24″N 18°26′56″E / 43.82333°N 18.44889°E |
| Površina | 400 ha |
| Osnovano | 2004. god |
| Upravnik | Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja[1] |
Trebević predstavlja turistički i rekreativni centar, koji je u ratu u Bosni i Hercegovini dosta uništen. S ovim izletištem grad je povezan asfaltnim putem i žičarom, koja je ponovo puštena u rad 6. aprila 2018, dužine 1700 m. Iz grada je preko Vraca povezan zavojitom cestom, do planinarskog doma (1100 m), bob-staze i žičare i do kompleksa Brus (1150 m). Nakon Brusa je lošom asfaltnom cestom povezan s Jahorinom.
Zbog konfiguracije terena ovdje je izgrađena kombinovana staza za bob i sankanje, gdje su održana takmičenja u ovim disciplinama za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984.
Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen je telekomunikacioni toranj visine 60 m, telekomunikacioni čvor za Sarajevo i predajnik za nekoliko RTV stanica.[2]
Ime planine
urediNaziv Trebević je slavenskog porijekla i označava deminutiv slavenskog glagola trebiti, trijebiti, koji je u svakodnevnom govornom jeziku zamijenjen glagolima žrtvovati, uništavati. Trebević vodi porijeklo od izraza Trebišta, pod kojim se u staroslavenskom jeziku označavao žrtvenik. Iz toga bi se moglo zaključiti da su neka mjesta na Trebeviću, najvjerovatnije vrhovi u prvo vrijeme po doseljavanju Slavena služili kao prostor na kome je stanovništvo slavenskog porijekla izvodilo paganske obrede u kojima se između ostalog primjenjivalo i ritualno žrtvovanje.[3]
Zaštićeno područje - Zaštićeni pejzaž
urediTrebević od 1954. godine ima određeni karakter pravne zaštite u kategoriji park–šuma. Prostor Trebevića odlikuje visok stepen biološke, pedološke i geološke raznolikosti. Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 9. aprila 2014. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Trebević". Ovo područje je podijeljeno u tri zaštićene zone površine 400 ha.[4] Prva zona, nukleus, je zona stroge zaštite, obuhvata 55,40 ha, druga (puffer) 294 ha, a treća, tranzicijska zona, 50,80 hektara. Primarna svrha uspostave zaštićenog pejzaža (parka prirode) je očuvanje i unaprijeđenje svih elemenata fizičko-geografskog i biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja.[1]
Zaštićeno područje - Park prirode
urediDrugo zaštićeno područje na Trebeviću nalazi se na dijelu Trebevića koji administrativno pripada Republici Srpskoj, sa slijedećim karakteristikama:[5]
- zaštićeno je područje od: 2022. godine[6]
- IUCN kategorija zaštićenog područja: V - Zaštićeni pejzaž (Park prirode prema zakonodavstvu RS)
- površina: 5036,37 ha
- režim zaštite:
-II stepena (762,73 ha) primijenjuje se na prostoru kanjona rijeka Paljanske i Mokranjske Miljacke, zatim granicama odjela i odsjeka u okviru Jahorinskog i Romanijskog šumskoprivrednog područja.
-III stepena (4.273,64 ha)
- upravljač: Javna ustanova sa sjedištem u Istočnom Sarajevu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede upravlja i gazduje šumama i šumskim zemljištem
- mjesto: Istočno Sarajevo
Sredstva za zaštitu i razvoj parka prirode obezbjeđuju se iz budžeta grada Istočno Sarajevo, budžeta jedinica lokalne samouprave i drugih izvora u skladu sa Zakonom.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ a b Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni pejzaž Trebević
- ^ Trebević - sarajevo.travel
- ^ "CIVES COLONIAE RIS...- Likovi s antičkih epigrafskih spomenika rogatičko-romanijskog područja". Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 36, Akademija nauka i umjetnosti , knjiga XXXVIII, 2009, 55 – 74. Pristupljeno 10. 5. 2015.
- ^ "Zaštićena područja u BiH". WDPA- www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ "Registar zaštićenih prirodnih područja". Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa - nasljedje.org. Pristupljeno 9. 10. 2021.
- ^ "Odluka o proglašenju parka prirode Trebević" (PDF). Službeni glasnik RS, br.97, 4.10.2022. Pristupljeno 9. 2. 2023.